FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Benko, Ivo, hrvatski astronom (Karlovac, 26. IX. 1851 – Gorica, Slovenija, 23. XII. 1903). Razvio sustavna motrenja i obnovio instrumente na zvjezdarnici u Puli u kojoj je bio ravnatelj (1883–84, 1893–1901).
benzaldehid, bezbojna tekućina, miriše na bademe, najjednostavniji i najvažniji aromatski aldehid C6H5CHO. Upotrebljava se u proizvodnji cimetne kiseline, boja, parfema i lijekova.
benzen, također benzol, najjednostavniji aromatski ugljikovodik, C6H6, bezbojna tekućina karakteristična mirisa, otrovan, vrelište pri 80 °C, na 5,5 °C prelazi u čvrsto stanje. Otapa se u benzinu, alkoholu i eteru, ali ne u vodi.… Nastavi čitati →
benzenski prsten, osnovni dio strukture svih aromatskih spojeva. Prsten je sastavljen od 6 atoma ugljika, koji su međusobno vezani naizmjence dvostrukim i jednostrukim vezama. Slobodne valencije ugljikovih atoma popunjene su sa 6 atoma vodika. Benzenski se prsten u strukturnim formulama obično označuje šesterokutom.
benzidin, diaminodifenil, važan međuproizvod u proizvodnji azo-boja.
benzil-alkohol, C6H5CH2OH, najjednostavniji aromatski alkohol, tekućina koja oksidacijom prelazi u benzaldehid i benzojevu kiselinu. Upotrebljava se u industriji parfema.
benzilna kiselina, C14H12O3, difenilglikolna kiselina, služi za pripravljanje tvari koje izazivaju psihozu (psihomimetici) i za bojne otrove.
benzin, smjesa ugljikovodika, najlakše hlapljiva frakcija nafte, vrelišta 40–220 °C, različita sastava. Proizvodi se i kondenzacijom iz zemnih plinova. Iz sirovog benzina daljnjom frakcijskom destilacijom dobivaju se laki benzin (petroleter), vrelište 40–70 °C, srednji benzin (70–120 °C) i teški… Nastavi čitati →
benzoati, soli i esteri benzojeve kiseline; služe za konzerviranje živežnih namirnica i u medicini (npr. natrijev benzoat).
benzofenon, C6H5COC6H5, difenil-keton, čisti aromatski keton, bezbojni kristal. Dobiva se suhom destilacijom kalcijeva benzoata. Upotrebljava se u parfimeriji.
benzojeva kiselina, C6H5COOH, najjednostavnija aromatska kiselina, hlapljivi bijeli kristali topljivi u alkoholu. U prirodi se nalazi u benzojevoj smoli, a tehnički se proizvodi oksidacijom toluena. Djeluje antiseptički. Upotrebljava se u medicini, kao međuproizvod u proizvodnji… Nastavi čitati →
benzojeva smola ili benzoe, čvrsta masa ugodna mirisa, žuta do crvenkastosmeđa. Dobiva se zarezivanjem stabala stiraksa (indijsko-malajsko područje). Upotrebljava se u kozmetici i dermatologiji.
Berg, Paul, američki biokemičar i molekularni biolog (New York, 30. VI. 1926). Profesor u Stanfordu. Istražujući nukleinske kiseline pridonio razvoju tehnologije gena. Prvi spojio molekule DNK različitih organizama. Podijelio Nobelovu nagradu za kemiju 1980. (druga polovina dodijeljena… Nastavi čitati →
Bergius, Friedrich, njemački kemičar (Breslau, danas Wrocław, 11. X. 1884 – Buenos Aires, 31. III. 1949). Doktorirao kemiju u Leipzigu 1907, surađivao s → F. Haberom i C. Boschom u Karlsruheu, sveučilišni profesor u… Nastavi čitati →
Bergman, Torbern Olof, švedski prirodoslovac, kemičar i mineralog (župa Låstad, 9. III. 1735 – Medevi, 8. VII. 1784). Profesor matematike i fizike, poslije kemije i farmakologije u Uppsali. Bavio se i botanikom i entomologijom.… Nastavi čitati →
beril (grč.), Be3Al2Si6O18, mineral, berilijev-alumosilikat, kristalizira u heksagonskom sustavu, lijepi primjerci na cijeni kao dragi kamen (modri akvamarin, zeleni smaragd, ružičasti morganit, žuti heliodor), važan kao izvor berilija; dolazi u pegmatitima, kod nas na Moslavačkoj gori.
berilij, simbol Be, kemijski element (redni broj 4, atomska masa 9,012, specifična težina 1,86), laka kovina sivkaste boje iz grupe zemnoalkalijskih kovina. Tehnički se dobiva iz minerala berila. Sastavni je dio čvrstih i kemijski otpornih silikata (s bakrom, željezom,… Nastavi čitati →
berkelij, simbol Bk, umjetno dobiven radioaktivni element (redni broj 97) iz skupine aktinida. Proizveden u Berkeleyu (SAD) bombardiranjem americija alfa-česticama (1949).
berlinsko modrilo, Fe4[Fe(CN)6]3, feri-ferocijanid, anorgansko plavo bojilo koje se dobiva reakcijom kalijeva ferocijanida i soli trovalentnog željeza. Zbog čistoće tona, stalnosti i neotrovnosti upotrebljava se u bojadisarstvu, a u smjesi sa škrobom kao plavilo za rublje.
