FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
binomne jednadžbe, jednadžbe oblika ao xn + an = = 0.
binomni poučak, pravilo za izračunavanje potencije binoma, to jest izraza (a + b)n. U razvoju potencije pojavljuju se takozvani binomni koeficijenti koji su jednaki brojevima u Pascalovu trokutu. Obično se binomni poučak naziva Newtonov binomni poučak jer… Nastavi čitati →
biocenologija (grčki: bios život, koinon zajednica, logos znanost), znanost o životnim zajednicama, grana ekologije koja proučava sastav, strukturu i dinamiku biocenoze, ekološke odnose kako unutar biocenoze tako i između biocenoze i biotopa.
biofizika, interdisciplinarna znanost koja povezuje fiziku i biologiju; biološke pojave, strukture i organizaciju objašnjava fizikalnim načelima, zakonima i metodama od razine biomakromolekula do organizama. Među prve biofizičare ubrajaju se → Luigi Galvani (1786) – istraživanje učinka statičkog elektriciteta… Nastavi čitati →
biogeni amini (grčki: bios život, gignomai postojati), skupina biološki aktivnih tvari, koji su intermedijarni ili konačni produkt staničnog metabolizma; nastaju iz aminokiselina odcjepljivanjem ugljičnog dioksida zbog djelovanja enzima (npr. histamin, tiramin, serotonin). Imaju važnu fiziološku funkciju, napose u živčanom… Nastavi čitati →
biogeokemija, dio → geokemije koji se bavi proučavanjem geokemijskih procesa vezanih uz djelovanje živih organizama. Njezinim utemeljiteljem smatra se → V. I. Vernadski.
biokemija (grčki), znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u živim organizmima. Proučava složene organske molekule kao osnovu živih bića (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, nukleinske kiseline i dr.) i usko je povezana s molekularnom biologijom. Prije se… Nastavi čitati →
biokemijsko inženjerstvo, dio biotehnologije, primjena inženjerstva na biotehnološke procese. Razvitak biokemijskog inženjerstva započinje s industrijskom proizvodnjom antibiotika. Ubrzo po otkriću antibiotika, zagrebačka Pliva počinje s njihovom proizvodnjom.
biokibernetika (grčki), dio kibernetike, znanstveno područje koje primjenjuje znanja znanosti i tehnike na području informacije i sustava regulacije u živim organizmima. Postupci koji se pritom koriste jesu: teorija automatske regulacije i upravljanja, teorija automata, matematička logika i statistika te teorija informacija.
Biot-Savartov ili Laplaceov zakon, fizikalni zakon s pomoću kojega se određuje jakost i smjer magnetskog polja uzrokovanog strujom. Francuski fizičari → Jean-Baptiste Biot i → Felix Savart utvrdili su pokusom (1820) da je jakost magnetskog polja… Nastavi čitati →
Biot, Jean-Baptiste, francuski fizičar, astronom i matematičar (Pariz, 21. IV. 1774 – Pariz, 3. II. 1862). Poduzeo letove aerostatom (s → Louisom Josephom Gay-Lussacom) radi istraživanja svojstava atmosfere na različitim visinama. Mjerio duljine Zemljina meridijana geodetski i… Nastavi čitati →
bioza, ugljikohidrat s dva atoma ugljika. Jedina bioza je glikol-aldehid.
bireta (francuski), uska, duga i graduirana cijev koja služi za mjerenje volumena tekućine ili plina u volumetrijskoj analizi.
Birkeland, Kristian Olaf Bernhard, norveški fizičar (Oslo, 13. XII. 1867 – Tokyo, 15. VI. 1917). Bavio se kozmičkom fizikom; istraživao zemaljski magnetizam i razvio teoriju nastajanja polarne svjetlosti. Našao metodu dobivanja dušične kiseline oksidacijom dušika iz zraka s pomoću… Nastavi čitati →
bitumen (latinski), zajednički naziv za smjesu organskih spojeva koji su nastali raspadom biljnih i životinjskih ostataka (prirodni bitumeni) ili nastaju kao crni nehlapljivi ostaci pri destilaciji nafte (asfaltni bitumen). Sastoje se od ugljikovodika i kisikovih spojeva s primjesama dušičnih,… Nastavi čitati →
bizmut, simbol Bi, kemijski element (redni broj 83, atomska masa 208,98, talište 271 °C), mekana, crvenkasta ili srebrenastobijela kovina. Poznat već u srednjem vijeku, no često su ga zamjenjivali s kositrom i olovom. U prirodi se najčešće nalazi kao… Nastavi čitati →
Bjerkens, Vilhelm, norveški fizičar i meteorolog (Kristiania, danas Oslo, 14. III. 1862 – Oslo, 9. IV. 1951). Profesor u Stockholmu, Leipzigu, Berlinu i Oslu. Postavio jedan od osnovnih zakona cirkulacije iz čega je poslije razvio teoriju o ciklonama. Postavio… Nastavi čitati →
Bjerrum, Niels Janniksen, danski kemičar (Kopenhagen, 11. III. 1879 – Kopenhagen, 30. IX. 1958). Profesor u Kopenhagenu. Pridonio razumijevanju elektrolitičke disocijacije. Bavio se proučavanjem složenih soli, toplinskoga kapaciteta plinova i infracrvenim spektrima složenijih molekula.
Bk, kemijski znak za → berkelij.
