FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Boltzmann, Ludwig, austrijski fizičar (Beč, 20. II. 1844 – Duino-Aurisina, kraj Trsta, 5. IX. 1906). Profesor u Grazu, Beču, Münchenu i Leipzigu. Utemeljio statističku fiziku povezivanjem zakona klasične mehanike i teorije vjerojatnosti. U kinetičkoj teoriji plinova povezao entropiju plina… Nastavi čitati →
Boltzmannova konstanta, jedna od osnovnih fizikalnih konstanta. Definira se kao omjer plinske konstante (R) i Avogadrova broja (N): k = R/N, tj. odnosi se na jednu molekulu. Iznosi 1,380622×10-23 JK-1.
Bolyai, Farkas (Wolfgang), mađarski matematičar (Bólya/Buia, Rumunjska, 9. II. 1775 – Marosvásárhely/Târgu Mureş, Rumunjska, 20. XI. 1856). Otac → Jánosa. Studirao matematiku na njemačkim sveučilištima. Zanimao se za geometriju i nastojao dokazati peti Euklidov postulat (aksiom).
Bolyai, János, mađarski matematičar (Kolozsvár/Cluj, Rumunjska, 15. XII. 1802 – Marosvásárhely/ Târgu Mureş, Rumunjska, 27. I. 1860). Sin → Farkasa. Dokazao (neovisno o Lobačevskom) da se peti Euklidov aksiom o usporednicama ne može izvesti iz ostalih i… Nastavi čitati →
Bolzano, Bernard, češki matematičar i filozof talijanskog i njemačkog podrijetla (Prag, 5. X. 1781 – Prag, 18. XII. 1848). Svećenik (zaređen 1805) i profesor filozofije u Pragu. Protivnik → psihologizma. Na spoznajno-logičkim temeljima nastojao izgraditi ontologiju. Jedan… Nastavi čitati →
bombardiranje atomskih jezgara, izlaganje atomskih jezgara djelovanju brzih elementarnih čestica ili fotona visokih energija. Tako dolazi do nuklearnih reakcija i stvaranja radioaktivnih izotopa.
Bombelli, Raffaele, talijanski matematičar (Bologna, oko 1530 – Rim, 1572). Uveo računske operacije s kompleksnim brojevima i to primijenio na kubnu jednadžbu (1572). Od njega potječe i pojam imaginarne jedinice. Surađivao s hrvatskim matematičarom Marinom Getaldićem.
Bonner Durchmusterung (BD), katalog zvijezda koji sadrži položaje 324 198 zvijezda. Nastao kao rezultat rada zvjezdarnice u Bonnu (Friedrich Wilhelm August Argenlander).
Boole, George, engleski matematičar i logičar (Lincoln, 2. XI. 1815 – Cork, Irska, 8. XII. 1864). Samouk u matematici. Profesor u Corku. Utemeljitelj simboličke (matematičke) logike. Najvažnije logičke operacije nazivaju se po njemu.
Booleova algebra, algebarska struktura, sastoji se od nekog skupa i binarnih operacija konjunkcije i disjunkcije te računalne operacije negacije koje zadovoljavaju neka svojstva. Važna u računalstvu.
Bootes (grčki) ili Volar, zviježđe sjevernog neba vidljivo kroz cijelu godinu. Najsjajnija zvijezda Arktur.
bor, znak B, kemijski element (redni broj 5, atomska masa 10,81), postoji u dvije alotropske modifikacije (amorfni smeđi prah ili kristal velike tvrdoće). U prirodi se nalazi slobodan (boratna ili borna kiselina), u obliku soli (boraks, boracit) i u… Nastavi čitati →
Borda, Jean Charles de, francuski fizičar i geodet (Dax, 4. V. 1733 – Pariz, 20. II. 1799). Bavio se hidromehanikom, razvio nautičke i geodetske instrumente za točno mjerenje meridijanskih stupnjeva. Pridonio razvoju decimalnoga mjernog sustava.
Borel, Émile Félix, francuski matematičar (Saint-Affrique, 7. I. 1871 – Pariz, 3. II. 1956). Profesor na Sorboni i član Akademije znanosti. Bavio se računom vjerojatnosti i teorijom funkcija, teorijom divergentnih redova, matematičkom fizikom. Suosnivač moderne teorije realnih funkcija.
boridi, spojevi bora s kovinama, opća formula KmBn. Boridi s većim brojem kovina kemijski su inertni, tvrdi, dobri električni vodiči. Služe za izgradnju komora za izgaranje raketnih motora.
Born, Max, njemački fizičar (Breslau, danas Wrocław, 11. XII. 1882 – Göttingen, 5. I. 1970). Dao doprinos kvantnoj mehanici (statističko tumačenje valne funkcije, 1926; raspršenje čestica u sudarima – Bornova aproksimacija, priroda kemijskog afiniteta), teoriji relativnosti i teoriji kristala.… Nastavi čitati →
borneol, C10H17OH, sekundarni alkohol, bijela kristalna tvar, sastojak mnogih eteričnih ulja. Dobiva se redukcijom kamfora.
Borodin, Aleksandr Porfirjevič, ruski skladatelj, liječnik i kemičar (Sankt Peterburg, 12. XI. 1833 – Sankt Peterburg, 27. II. 1887). Završio Medicinsko-kiruršku akademiju u Sankt Peterburgu 1856, radio nakratko kao vojni liječnik, usavršavao se u Heidelbergu, vratio se na matičnu… Nastavi čitati →
bort, vrsta dijamanta; dobiva se umjetnim putem ili nastaje u prirodi u vidu kuglica s radijalno poredanim vlakancima; mutan, sive ili tamnosmeđe boje, upotrebljava se kao materijal za brušenje, u izradi kruna za bušilice za duboko bušenje i za… Nastavi čitati →
Bosch, Carl, njemački kemičar i industrijalac (Köln, 27. VIII. 1874 – Heidelberg, 26. IV. 1940). Sintetizirao amonijak (s → Fritzom Haberom; → Haber–Boschov postupak). Uveo tehniku visokih tlakova u kemijsku tehnologiju. Podijelio Nobelovu nagradu (1931)… Nastavi čitati →
