FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
bronca, slitina bakra (oko 80%) s promjenjivim sadržajem kositra (do 20%) i dodatkom nekih drugih elemenata. Razlikuje se kositrena, aluminijska, silicijska, fosforna, niklena, željezna bronca. Bila je poznata u pretpovijesti (brončano doba). Bronca posjeduje mnogo bolja tehnička svojstva nego… Nastavi čitati →
Brouncker, William, engleski matematičar (Castle Lyons, Irska, 1620 – Westminster, London, 5. IV. 1684). Našao razvoj logaritma u red 1668. (neovisno od Mercatora) i cjelobrojna rješenja Pellove jednadnadžbe (x2 – dy2 = 1). Uveo naziv harmonijski red… Nastavi čitati →
Brouwer, Jan, nizozemski matematičar (Overschie, 27. II. 1881 – Blaricum, 2. XII. 1966). U matematici zasnovao smjer pod nazivom intuicionizam. Bavio se geometrijom, topologijom i matematičkom logikom.
Brown, Herbert Charles (pravo prezime Brovarnik), američki kemičar (London, 22. V. 1912 – Lafayette, 19. XII. 2004). Poznat po reakcijama hidroboriranja, uveo NaBI14 i druge srodne reagense. Razvio kvantitativne metode za određivanje steričke napetosti u molekula. Nobelova nagrada… Nastavi čitati →
Brownovo molekularno gibanje, nepravilno gibanje sitnih nerastopljenih čestica u tekućini ili čestica dima u zraku. Gibanje je izraženije što su čestice manje. Može se pratiti mikroskopom. Nastaje zbog stalnih sudara čestica s molekulama tekućine i plina. Smatra se prvim dokazom… Nastavi čitati →
Brønsted, Johannes Nicolaus, danski fizičar i kemičar (Varde, 22. II. 1879 – Kopenhagen, 17. XII. 1947). Bavio se termodinamikom otopina i zasnovao (s → Nielsom Bjerrumom) tzv. teoriju baza i kiselina.
brzina, izvedena fizikalna veličina definirana omjerom prijeđenog puta i vremena potrebnog za prelaženje toga puta. Jedinica brzine u sustavu SI je metar u sekundi (m/s), a upotrebljavaju se i izvedene jedinice: cm/s, km/h te jedinice izvan sustava jedinica SI… Nastavi čitati →
Bubanović, Fran, hrvatski kemičar (Sisak, 19. XI. 1883 – Zagreb, 6. II. 1956). Profesor u Zagrebu, utemeljitelj i predstojnik Zavoda za medicinsku kemiju. Bavio se fizikalnom, analitičkom kemijom i biokemijom. Pisac sveučilišnih i popularnih knjiga koje su mnogo utjecale… Nastavi čitati →
Büchner, Eduard, njemački kemičar (München, 20. V. 1860 – Focşani, Rumunjska, 30. VIII. 1917). Otkrio → zimazu, prvi uopće izolirani enzim, i pojavu da alkoholno vrenje šećera može nastati uz prisutnost zimaze. Po njemu se zove porculanski lijevak… Nastavi čitati →
buka, zvuk uzrokovan nepravilnim i neharmoničkim titrajima, obično smjesa više tonova koji izazivaju osjećaj nelagode i ometaju prijam drugih zvukova. Očituje se kao prasak, štropot, zveka i dr. Buka može ometati rad, razgovor, san, uzrokovati živčane smetnje i dr.… Nastavi čitati →
bulanžerit, mineral, Pb5Sb4S11, kristalizira u monoklinskom sustavu, dugoprizmatična do igličasta habitusa, vlaknasti i vunasti agregati, vezan uz nisko i srednjotemperaturne hidroterme, dolazi zajedno s mineralima olova i antimona.
Bunsen, Robert Wilhelm, njemački kemičar i fizičar (Göttingen, 31. III. 1811 – Heidelberg, 16. VIII. 1899). Utemelitelj spektralne analize (s Kirchhoffom). Napravili su prvi spektralni aparat s prizmom (1859) i s pomoću njega otkrili nove kemijske elemente cezij (1860)… Nastavi čitati →
Bunsenov plamenik, laboratorijska sprava za postizanje visokih temperatura izgaranjem rasvjetnog plina. Dovod zraka može se regulirati tako da plin može izgarati potpuno.
Bürgi, Jost (Joost, Jobst) (latinizirano Justus Byrgius), švicarski matematičar, astronom i urar (Lichtensteig, 28. II. 1552 – Kassel, 31. I. 1632). U službi grofa Vilima IV. Hessenskoga, koji se bavio astronomijom. Napravio prve astronomske naprave za prikaz gibanja… Nastavi čitati →
burgundska juha, vodena otopina bakrenog sulfata i natrijeva karbonata. Služi kao sredstvo za suzbijanje nametnika na vinovoj lozi i na voćkama.
Burowljeva otopina, Burowljeva voda (prema njemačkom kirurgu Karlu Augustu Burowu, 1809–1874), otopina bazičnog aluminijeva acetata, dobiva se otapanjem aluminijeva hidroksida u octenoj kiselini; bistra i bezbojna tekućina kiselkasta okusa i mirisa. Ima adstringentno djelovanje pa se u medicini… Nastavi čitati →
butadien, CH2=CH CH=CH2, najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik iz skupine diena. Plin koji se dobiva iz acetilena. Važan kao međuprodukt pri sintezi kaučuka.
butan, C4H10, četvrti član homolognog niza alkana. Javlja se u dva izomerna oblika (normalni butan i izobutan). Ima ga u nafti i zemnom plinu. Punjen u čeličnim bocama služi kao gorivo u kućanstvu, laboratorijima i sl.
Butenandt, Adolf Friedrich Johann, njemački biokemičar (Lehe, Bremerhaven, 24. III. 1903 – München, 18. I. 1995). Direktor Instituta “Max Planck” za biokemiju i predsjednik Društva “Max Planck”. Istraživao i sintetizirao spolne hormone. Nobelova nagrada (s → Lavoslavom Ružičkom, 1939).
butil, organski radikal C4H9, s trima izomerima (normalni, sekundarni, tercijarni). Butilni esteri važna su otapala.
