FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Crum Brown, Alexander, škotski kemičar (Edinburgh, 26. III. 1838 – Edinburgh, 28. X. 1922). Profesor u Edinburghu (od 1869). Radio s → Robertom Bunsenom i → Hermannom Kolbeom u Njemačkoj. S Thomasom… Nastavi čitati →
Crutzen, Paul, nizozemski kemičar (Amsterdam, 3. XII. 1933). Doktorirao u području meteorologije u Stockholmu (1973). Bavi se atmosferskom kemijom te njezinim utjecajem na biogeokemijske cikluse i klimu. Otkrio da dušikovi oksidi ubrzavaju razaranje ozonskog omotača (1970). Usprkos početnom otporu… Nastavi čitati →
crveni divovi, naziv za skupinu zvijezda crvene boje za koje se misli da su u posljednjem stupnju zvjezdane evolucije. Razmjerno su niske temperature (površinska im temperatura iznosi 2000–3000 K) i velika promjera (od 10 do 100 puta veći od promjera Sunca).
crveni patuljci, zvijezde crvene boje i niske površinske temperature (3000–4000 K) s masom manjom od desetine Sunčeve mase i zračenjem manjim od Sunčeva za 1000 do 10 000 puta. Važni objekti u lancu zvjezdane evolucije.
Cs (latinski: caesium), znak za kemijski element → cezij.
ctg, oznaka za → kotangens.
Cu (latinski: cuprum), znak za kemijski element → bakar.
Culham, britanski nuklearnoistraživački centar blizu Oxforda.
Culmann, Carl, njemački inženjer i statičar (Bergzabern, 10. VII. 1821 – Zürich, 9. XII. 1881). Profesor u Zürichu (1855–81). Istraživao probleme građevinske statike, osobito gradnje mostova. Osnivač grafičke statike.
curie (Ci), kiri, stara jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora. Iznosi 3,7×1010 prijelaza (raspada) u sekundi ili isto toliko bekerela (Bq).
Curie-Skłodowska Maria, francuska znanstvenica poljskoga podrijetla (Varšava, 7. XI. 1867 – Sancellemoz, Francuska, 4. VII. 1934). Profesorica fizike na Sorboni. Sa suprugom → Pierreom otkrila radij i polonij (1898). Prva znanstvenica koja je dobila… Nastavi čitati →
Curie–Weissov zakon, eksperimentalni zakon prema kojemu je kod paramagnetne tvari magnetna susceptibilnost obrnuto razmjerna temperaturi.
Curie, Frédéric i Irène → Joliot-Curie, Frédéric i Irène
Curie, Pierre, francuski fizičar (Pariz, 15. V. 1859 – Pariz, 19. IV. 1906). Profesor na Sorboni (1904–06). S bratom Jacquesom otkrio piezoelektrični efekt (→ piezoelektricitet) 1883, zakon radioaktivnog raspada 1902, a u kristalografiji načelo… Nastavi čitati →
Curl, Robert Floyd, Jr., američki kemičar (Alice, Texas, 23. VIII. 1933). Otkrio novu alotropsku strukturu ugljika u čijoj molekuli ima 60 atoma, što je otvorilo novo područje u istraživanju materijala. Nobelova nagrada za kemiju (s →… Nastavi čitati →
Curtius, Theodor, njemački kemičar (Duisburg, 27. V. 1857 – Heidelberg, 8. II. 1928). Profesor u Kielu, Bonnu i Heidelbergu. Istaknuo se radovima na organskoj kemiji: otkrio hidrazin i azoimid.
cwt, oznaka za cental, angloameričku jedinicu mase.
čađa, čisti amorfni ugljik koji nastaje izgaranjem organskih spojeva bogatih ugljikom uz nedovoljan pristup zraka. Služi za proizvodnju tiskarskih i ostalih boja, tuša, kao gnojivo i dr. Pneumaticima povećava otpornost.
Čebišov, Pafnutij Ljvovič, ruski matematičar (Okatovo, 16. V. 1821 – Sankt Peterburg, 8. XII. 1894). Sveučilišni profesor u Sankt Peterburgu, član Akademije znanosti. Utemeljitelj petrogradske matematičke škole. Mnogo pridonio teoriji brojeva, infinitezimalnoj analizi i računu… Nastavi čitati →
Čebotarjov, Nikolaj Grigorjevič, ukrajinski matematičar (Kamenec-Podol’ski, 15. VI. 1894 – Moskva, 2. VII. 1947). Profesor u Kazan’u (od 1927), član Akademije znanosti SSSR-a (od 1929). Bavio se algebrom polinoma i polja (Galoisova teorija), Liejevim grupama.
