FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Dedekind, Richard, njemački matematičar (Braunschweig, 6. X. 1831 – Braunschweig, 12. II. 1916). Profesor u Zürichu i Braunschweigu. Pridonio algebri i teoriji brojeva. Dao suvremenu definiciju realnoga broja. Iracionalne brojeve definirao kao prereze u skupu racionalnih brojeva.
defekt (latinski) 1. Nedostatak, mana, pogreška. 2. Kvar, zastoj, oštećenje.
defekt mase, gubitak mase svih nukleona pri ugradnji u atomsku jezgru, tj. razlika masa pojedinih sastavnih dijelova atoma uzetih nezavisno i atoma kao cjeline. Taj je manjak, zbog Einsteinove ekvivalencije mase i energije, posljedica gubitka energije potrebne za vezanje… Nastavi čitati →
deferent (latinski preko njemačkog), zamišljena kružnica sa Zemljom u središtu po kojoj se, prema geocentričnoj slici svijeta, giba neki planet. Taj je planet ujedno središte druge kružnice (epicikl) po kojoj kruži drugi planet, a s prvim planetom zajedno oko Zemlje.… Nastavi čitati →
deferizacija (latinski), izdvajanje željeza iz vode u kojoj se ono nalazi u raznim oblicima (ferikarbonati, ferosulfati, ferioksidi i dr.).
deformacija (latinski) 1. Promjena uobičajenog oblika, izobličenje. 2. med Promjena oblika nekog dijela tijela ili nekog organa zbog bolesti (treba razlikovati od malformacije, urođene abnormalnosti građe organizma). 3. fiz Promjena oblika tijela zbog djelovanja vanjskih ili unutarnjih sila (rastezanje, savijanje, zavrtanje i dr.).
dehidrogenaze (dehidraze), enzimi koji odstranjuju vodik iz organskih supstancija i provode oksidaciju u biološkim sistemima. Važne su npr. kod disanja. Postoje razne vrste ovisno o tvari na koju djeluju (aldehidne, alkoholne, laktatne i druge d.).
dehidrogenizacija (dehidrogenacija), postupak oduzimanja vodika iz kemijskih spojeva s pomoću oksidansa. U biokemijskim procesima dehidrogenizacija se događa uz pomoć enzima (dehidrogenaze).
Dehmelt, Hans Georg, njemački i američki fizičar (Görlitz, 9. IX. 1922). Profesor u Washingtonu. Razvio elektromagnetski uređaj koji može neko vrijeme zadržati izoliranim ione i elektrone, što je važno za proučavanje svojstava čestica. Podijelio Nobelovu nagradu za… Nastavi čitati →
Deimos (grčki: Deimos strava) 1. U grčkoj mitologiji, sin boga rata Aresa i Afrodite, božice ljubavi i ljepote. Naslijedio je jarosnu narav svojega oca i kao utjelovljenje užasa sudjelovao sa svojim bratom Fobom, utjelovljenjem straha, u svim bitkama i ratovima… Nastavi čitati →
Deisenhofer, Johann, njemački biokemičar (Zusamaltheim, 30. IX. 1943). Za određivanje trodimenzionalne strukture proteina važnih u reakcijama fotosinteze podijelio Nobelovu nagradu za kemiju (s → Hartmutom Michelom i → Robertom Huberom, 1988).
dekalin, dekahidronaftalen, bezbojna tekućina dobivena hidrogenacijom naftalina. Služi kao otapalo za lakove, u proizvodnji krema za obuću i kao dodatak gorivima za pogon zrakoplova i podmornica.
deklinacija (latinski) 1. astr Kutna udaljenost nebeskog tijela od nebeskog ekvatora prema sjeveru (pozitivna) ili jugu (negativna) mjerena po nebeskom meridijanu. 2. gram Mijenjanje oblika imenskih riječi (imenica, pridjeva, brojeva i zamjenica) po padežima, rodu i broju. 3. Magnetska deklinacija,… Nastavi čitati →
deklinatorij (latinski), vrsta magnetometra slična kompasu kojim se određuju promjene magnetne deklinacije.
dekstrini, polisaharidi koji nastaju kao međuprodukti pri nepotpunoj hidrolizi škroba u šećer. Topljivi su u vodi. Zakreću ravninu polarizacije svjetlosti udesno. Nalaze se u kori kruha, pivu, prženom brašnu. Upotrebljavaju se kao ljepila, za zgušćivanje boja i dr.
Della Porta, Giambattista, talijanski fizičar, filozof i književnik (Napulj, oko 1535 – Napulj, 4. II. 1615). Opisao cameru obscuru (1589), proučavao magnetizam, fiziologiju biljaka. Smatra se izumiteljem teleskopa. Pisao komedije.
Delmedigo, Josef Elia, židovski astronom, matematičar, filozof, liječnik (Kreta, 16. VI. 1591 – Prag, 16. X. 1655). Učenik Galilea Galileja. Kao filozof platoničar, a kao znanstvenik empiričar. Povezivao kopernikansku sliku svijeta i kabalu.
delski problem, uz kvadraturu kruga i trisekciju kuta, jedan od triju klasičnih problema antičke geometrije. Problem se svodi na konstrukciju stranice kocke kojoj je volumen dva puta veći od zadane kocke i to samo s pomoću ravnala i šestara.… Nastavi čitati →
delta-zrake, elektroni (delta-elektroni) koji nastaju zbog ionizacije pri prolazu nabijenih čestica kroz tvar. Pokazuju se kao sekundarno zračenje i važne su pri istraživanju zračenja iz svemira. Energija im ovisi o vrsti i energiji ionizirajućih čestica.
