FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

Diels, Otto

Diels, Otto, njemački kemičar (Hamburg, 23. I. 1876 – Kiel, 7. III. 1954). Profesor u Berlinu i Kielu. Najvažniji mu je doprinos dienska sinteza (1928) koju je izveo, tada sa studentom, → Kurtom… Nastavi čitati

dieni

dieni, nezasićeni ugljikovodici s dvije dvostruke veze između C-atoma. Služe u sintezi kaučuka. Najvažniji dieni su izopren i butadien.

Dieudonné, Jean Alexandre

Dieudonné, Jean Alexandre, francuski matematičar (Lille, 1. VII. 1906 – Pariz, 29. XI. 1992). Profesor u Michiganu (SAD) i Nici. Član Akademije znanosti (od 1968). Suosnivač skupine matematičara Bourbaki. Bavio se mnogim granama matematike, posebno… Nastavi čitati

difenil

difenil, organski spoj koji ima dva slobodna benzenska prstena, pojavljuje se u obliku sjajnih, bezbojnih listića netopljivih u vodi, a topljivih u alkoholu. Rabi se u proizvodnji bojila i kao konzervans.

difenilamin

difenilamin, organski spoj, aromatski sekundarni amin. Topljiv u alkoholu. Služi kao sirovina za proizvodnju boja i kao reagens na nitratnu kiselinu.

difenilmetan

difenilmetan, organski spoj u obliku bezbojnih igličastih kristala mirisa  na narančinu koru. Služi za proizvodnju boja i u parfimeriji.

diferencijalna geometrija

diferencijalna geometrija, matematička disciplina koja istražuje svojstva krivulja i ploha uz pomoć matematičke analize (diferencijalnog i integralnog računa, diferencijalnih jednadžbi). Ako se diferencijalna geometrija bavi lokalnim svojstvima krivulja i ploha, tj. svojstvima koja se odnose na dovoljno male okoline… Nastavi čitati

diferencijalne jednadžbe

diferencijalne jednadžbe, matematičke jednadžbe u kojima je sadržana veza između funkcija i njihovih diferencijala ili derivacija po jednoj ili više varijabli. Ako funkcija zavisi samo od jedne varijable, diferencijalna jednadžba zove se obična diferencijalna jednadžba, a ako zavisi… Nastavi čitati

diferencijalni račun

diferencijalni račun, dio matematičke analize koji se bavi derivacijama funkcija i njihovim primjenama. S integralnim računom čini osnovu više analize. Diferencijalni račun omogućio je rješenje dotad nerješivih problema matematike. Utemeljitelji diferencijalnog računa su → Gottfried Wilhelm Leibniz i… Nastavi čitati

difrakcija

difrakcija (ogib) (lat.), fiz. pojava koja nastaje zbog skretanja valova (npr. svjetlosti ili zvuka) iza ruba zapreke. Ako je dimenzija zapreke na koju valovi naiđu usporediva s duljinom vala, onda zbog difrakcije nastaje interferencija valova koji dolaze s obaju rubova… Nastavi čitati

difuzija

difuzija (latinski: diffusio širenje, rasprostiranje) 1. Spontano gibanje molekula ili čestica u plinu, tekućini i čvrstom tijelu s mjesta više koncentracije prema mjestu niže koncentracije, to jest miješanje dvaju ili više sredstava kroz njihovu dodirnu površinu. Difuzija prestaje kada nestane… Nastavi čitati

difuzne maglice

difuzne maglice, velike mase kozmičke prašine i plina nepravilna oblika. Svijetle zbog emitiranja svjetlosti od atoma plinova ili zbog reflektirane svjetlosti drugih zvijezda. Smatra se da se zgušnjavanjem magličaste tvari stvaraju zvijezde. Najpoznatija je difuzna maglica u zviježđu Oriona.

digestija

digestija (latinski: digero probavljati, rastaviti) 1. Probava, bitan dio heterotrofnog načina ishrane, razgradnja velikih molekula bjelančevina, ugljikohidrata i masti na manje dijelove, koji se mogu resorbirati kroz staničnu membranu i tako ugraditi u tijelo. Može biti izvanstanična (ekstracelularna), ili unutarstanična… Nastavi čitati

digestor

digestor (latinski), stol u kemijskom laboratoriju nad kojim se nalazi ormar sa staklenim stijenkama. Služi kod eksperimentiranja s neugodnim i štetnim plinovima koji se iz digestora izvlače u dimnjak plamenom što gori u dimnjaku ili ventilatorima.

digresija

digresija (latinski) 1. Zastranjivanje u govoru, odstupanje od osnovne misli, osnovnog predmeta razgovora. 2. Prividna udaljenost planeta od Sunca.

dijadski brojevni sustav

dijadski brojevni sustav (grčki: dias) → binarni ili dijadski brojevni sustav

dijagonala

dijagonala (grčki), dužina (često i duljina te dužine) koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta ili dva vrha poliedra koji nisu na istom bridu. Trokut nema dijagonalu, četverokut ima dvije, …n-terokut ima n(n-3)/2 dijagonala. Kod poliedra postoje prostorne i površinske dijagonale.… Nastavi čitati

dijagram

dijagram (grčki), nacrtni (grafički) prikaz kvantitativnih veličina i njihovih odnosa predočen geometrijski. Ti prikazi mogu biti linearni (stupci), površinski (kvadrat, krug), volumni (kocka, piramida, kugla) odnosi, a kvantitativne se vrijednosti mogu iskazati relativno i apsolutno. Dijagram je također svaki… Nastavi čitati

dijaliza

dijaliza (grčki: dialysis rastavljanje) 1. kem Razdvajanja niskomolekularnih od visokomolekularnih spojeva (koloida) na temelju sposobnosti difuzije kroz polupropusne membrane. Prvi mogu, a drugi ne mogu proći kroz takve membrane. Budući da je takav proces spor, ubrzava se primjenom električne struje… Nastavi čitati

dijametar ili promjer

dijametar (grčki) ili promjer, dužina koja spaja dvije točke krivulje ili plohe a prolazi središtem simetrije. Dijametri nekih krivulja (i ploha) mogu biti svi jednaki (kružnica, kuglina ploha) ili različiti (elipsa, elipsoid, hiperbola, hiperboloid i dr.). Najveći dijametar zove… Nastavi čitati