FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Diels, Otto, njemački kemičar (Hamburg, 23. I. 1876 – Kiel, 7. III. 1954). Profesor u Berlinu i Kielu. Najvažniji mu je doprinos dienska sinteza (1928) koju je izveo, tada sa studentom, → Kurtom… Nastavi čitati →
dieni, nezasićeni ugljikovodici s dvije dvostruke veze između C-atoma. Služe u sintezi kaučuka. Najvažniji dieni su izopren i butadien.
Dieudonné, Jean Alexandre, francuski matematičar (Lille, 1. VII. 1906 – Pariz, 29. XI. 1992). Profesor u Michiganu (SAD) i Nici. Član Akademije znanosti (od 1968). Suosnivač skupine matematičara Bourbaki. Bavio se mnogim granama matematike, posebno… Nastavi čitati →
difenil, organski spoj koji ima dva slobodna benzenska prstena, pojavljuje se u obliku sjajnih, bezbojnih listića netopljivih u vodi, a topljivih u alkoholu. Rabi se u proizvodnji bojila i kao konzervans.
difenilamin, organski spoj, aromatski sekundarni amin. Topljiv u alkoholu. Služi kao sirovina za proizvodnju boja i kao reagens na nitratnu kiselinu.
difenilmetan, organski spoj u obliku bezbojnih igličastih kristala mirisa na narančinu koru. Služi za proizvodnju boja i u parfimeriji.
diferencijalna geometrija, matematička disciplina koja istražuje svojstva krivulja i ploha uz pomoć matematičke analize (diferencijalnog i integralnog računa, diferencijalnih jednadžbi). Ako se diferencijalna geometrija bavi lokalnim svojstvima krivulja i ploha, tj. svojstvima koja se odnose na dovoljno male okoline… Nastavi čitati →
diferencijalne jednadžbe, matematičke jednadžbe u kojima je sadržana veza između funkcija i njihovih diferencijala ili derivacija po jednoj ili više varijabli. Ako funkcija zavisi samo od jedne varijable, diferencijalna jednadžba zove se obična diferencijalna jednadžba, a ako zavisi… Nastavi čitati →
diferencijalni račun, dio matematičke analize koji se bavi derivacijama funkcija i njihovim primjenama. S integralnim računom čini osnovu više analize. Diferencijalni račun omogućio je rješenje dotad nerješivih problema matematike. Utemeljitelji diferencijalnog računa su → Gottfried Wilhelm Leibniz i… Nastavi čitati →
difrakcija (ogib) (lat.), fiz. pojava koja nastaje zbog skretanja valova (npr. svjetlosti ili zvuka) iza ruba zapreke. Ako je dimenzija zapreke na koju valovi naiđu usporediva s duljinom vala, onda zbog difrakcije nastaje interferencija valova koji dolaze s obaju rubova… Nastavi čitati →
difuzija (latinski: diffusio širenje, rasprostiranje) 1. Spontano gibanje molekula ili čestica u plinu, tekućini i čvrstom tijelu s mjesta više koncentracije prema mjestu niže koncentracije, to jest miješanje dvaju ili više sredstava kroz njihovu dodirnu površinu. Difuzija prestaje kada nestane… Nastavi čitati →
difuzne maglice, velike mase kozmičke prašine i plina nepravilna oblika. Svijetle zbog emitiranja svjetlosti od atoma plinova ili zbog reflektirane svjetlosti drugih zvijezda. Smatra se da se zgušnjavanjem magličaste tvari stvaraju zvijezde. Najpoznatija je difuzna maglica u zviježđu Oriona.
digestija (latinski: digero probavljati, rastaviti) 1. Probava, bitan dio heterotrofnog načina ishrane, razgradnja velikih molekula bjelančevina, ugljikohidrata i masti na manje dijelove, koji se mogu resorbirati kroz staničnu membranu i tako ugraditi u tijelo. Može biti izvanstanična (ekstracelularna), ili unutarstanična… Nastavi čitati →
digestor (latinski), stol u kemijskom laboratoriju nad kojim se nalazi ormar sa staklenim stijenkama. Služi kod eksperimentiranja s neugodnim i štetnim plinovima koji se iz digestora izvlače u dimnjak plamenom što gori u dimnjaku ili ventilatorima.
digresija (latinski) 1. Zastranjivanje u govoru, odstupanje od osnovne misli, osnovnog predmeta razgovora. 2. Prividna udaljenost planeta od Sunca.
dijadski brojevni sustav (grčki: dias) → binarni ili dijadski brojevni sustav
dijagonala (grčki), dužina (često i duljina te dužine) koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta ili dva vrha poliedra koji nisu na istom bridu. Trokut nema dijagonalu, četverokut ima dvije, …n-terokut ima n(n-3)/2 dijagonala. Kod poliedra postoje prostorne i površinske dijagonale.… Nastavi čitati →
dijagram (grčki), nacrtni (grafički) prikaz kvantitativnih veličina i njihovih odnosa predočen geometrijski. Ti prikazi mogu biti linearni (stupci), površinski (kvadrat, krug), volumni (kocka, piramida, kugla) odnosi, a kvantitativne se vrijednosti mogu iskazati relativno i apsolutno. Dijagram je također svaki… Nastavi čitati →
dijaliza (grčki: dialysis rastavljanje) 1. kem Razdvajanja niskomolekularnih od visokomolekularnih spojeva (koloida) na temelju sposobnosti difuzije kroz polupropusne membrane. Prvi mogu, a drugi ne mogu proći kroz takve membrane. Budući da je takav proces spor, ubrzava se primjenom električne struje… Nastavi čitati →
dijametar (grčki) ili promjer, dužina koja spaja dvije točke krivulje ili plohe a prolazi središtem simetrije. Dijametri nekih krivulja (i ploha) mogu biti svi jednaki (kružnica, kuglina ploha) ili različiti (elipsa, elipsoid, hiperbola, hiperboloid i dr.). Najveći dijametar zove… Nastavi čitati →