FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
energija (grč.), sposobnost nekog sustava da vrši rad. Može postojati u raznim oblicima koji se pretvaraju jedan u drugi (mehan., el., magn., toplinska, svjetlosna, kem., nuklearna itd.). Obično se govori o potencijalnoj i kinetičkoj energiji. Potencijalnu energiju sustav ima zbog… Nastavi čitati →
Engler, Karl Oswald, njemački kemičar (Weisweil, kraj Emmendingena, 5. I. 1842 – Karlsruhe, 7. II. 1925). Diplomirao i doktorirao kemiju, profesor u Halleu i Karlsruheu. Bavio se istraživanjem nafte i njezinih derivata, konstruirao viskozimetar za… Nastavi čitati →
enoli, org. spojevi s atomskom skupinom OH, tautomerni oblik ketona. Po reakcijama slični fenolima.
Enriques, Federigo, tal. matematičar (Livorno, 5. I. 1871 – Rim, 14. VI. 1946). Prof. u Bologni (1896–1923) i Rimu. Proučavao projektivnu i algebarsku geometriju, os. teoriju algebarskih krivulja i ploha, neeuklidsku geometriju, osnove geometrije, povijest i filozofiju prir. znanosti.
entalpija (grč.), termodinamička veličina koja predstavlja količinu toplinske energije koju ima sustav i jednaka je zbroju unutar. energije i umnoška tlaka i volumena tijela (H = U + pV). Za egzotermne reakcije e. je negativna.
entropija (grč.), termodinamička veličina nekog sustava (R. E. Clausius, 1865) koja izražava mjeru nesposobnosti sustava za obavljanje rada ili za reverzibilne procese; to je diferencijal količine energije dovedene sustavu podijeljene s apsolutnom temperaturom (S = dQ/T). Što je e. veća,… Nastavi čitati →
Eötvös, Roland, mađ. fizičar (Pešta, 27. VII. 1848 – Budimpešta, 8. IV. 1919). Prof. u Budimpešti (od 1872). Konstruirao tzv. Eötvösovu torzijsku vagu (1888) kojom se određuje promjena gravitacije (g) na dvjema točkama na Zemlji… Nastavi čitati →
eozin, sjajnocrvena trifenilmetanska boja; nastaje djelovanjem broma na fluorescein. Upotrebljava se za proizvodnju crvene tinte, za bojenje vune, kože, živežnih namirnica, u fotografiji i dr.
epicikl (grč.), kružnica po kojoj se u geocentričnom sustavu giba planet, a središte te kružnice istodobno se giba po obodu veće kružnice (deferent) kojoj je Zemlja središte. Pojam epicikla uveo je u astronomiju Hiparh, a rabio ga je i Ptolemej.
epicikloida (grč.), ravninska krivulja koju opisuje neka točka na kružnici kada se kružnica kotrlja po nekoj drugoj (fiksnoj) kružnici s njezine vanj. strane.
epimerija, oblik izomerije, pojava međusobnog razlikovanja org. kem. spojeva samo po prostornom razmještaju atoma ili radikala vezanih za atom ugljika. Epimeri su npr. d-glukoza i d-manoza.
epoha (grč.) 1. Doba; veće razdoblje u povijesti, znanosti, umjetnosti i sl. obilježeno nekim događajem, razvojem, otkrićem. 2. geol Veliko razdoblje u razvoju Zemlje, duže od doba, a kraće od perioda. 3. astron Trenutak u kojemu zvijezda zauzima neki položaj,… Nastavi čitati →
epoksidne smole, polimeri velike tvrdoće i otporni na visoke temperature. Proizvode se kondenzacijom epiklorhidrina i difenilol-propana. Miješaju se s plast. masama i upotrebljavaju kao ljepila, lakovi, za izradu kalupa, u elektrotehnici i dr.
eppur si muove (talijanski: ipak se kreće), riječi koje je, prema predaji, izgovorio → Galileo Galilei pred sudom Inkvizicije, kao konačnu potvrdu neodustajanja od Kopernikove teorije o kretanju Zemlje oko Sunca.
epruveta ili kušalica staklena posudica u obliku cijevi s jedne strane zataljene, veličine 10–20 cm. Upotrebljava se pri izvođenu laboratorijskih pokusa (kem., mikrobiol., seroloških i dr.).
epsomit, gorka sol, MgSO4×7H2O; kristalizira u rompskom sustavu, obično se nalazi u vidu igličastih agregata, korica, siga i cvjetanja. Također se nalazi otopljen u morskoj vodi i u vodi nekih mineralnih vrela te ga stoga… Nastavi čitati →
Er, znak za kem. element → erbij.
Eratosten iz Kirene (grč. Eratosthénēs), grč. učenjak iz doba helenizma (←276 – Aleksandrija, ←194). Učenik Kalimahov, studirao u Ateni. O. ←246. pozvao ga je kralj Ptolemej III. Euerget za predstojnika knjižnice u Aleksandriji. Jedan od zadnjih univerzalnih učenjaka ant.… Nastavi čitati →
Eratostenovo sito, metoda dobivanja prostih brojeva. U nizu prir. brojeva prekriži se broj 1. Broj 2 jest prosti broj. Dalje se prekriže svi brojevi djeljivi s 2. Prvi neprekriženi broj jest 3 i to je opet prosti broj. Prekriže… Nastavi čitati →
erbij, znak Er, kem. element, srebrenasta kovina iz skupine lantanida (red. br. 68, at. masa 167,26). Vrlo rijedak, nema tehn. primjene. Izoliran 1843. (C. G. Mosander).
