FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
etilen ili eten, C2H4, nezasićeni ugljikovodik. Bezbojan plin koji pomiješan sa zrakom daje eksplozivnu smjesu. Proizvodi se krekiranjem iz mineralnih ulja ili iz alkohola (oduzimanjem vode). Vrlo je reaktivan pa se upotrebljava u mnogim org.… Nastavi čitati →
etilen-diamin, bezbojna tekućina oštra mirisa po amonijaku. Upotrebljava se kao otapalo, u sintezi umjetnih smola i voskova, lijekova, u ind. gume, boja i dr.
etilen-glikol (glikol), najjednostavniji diol, dihidroksietan, gusta bezbojna tekućina slatkasta okusa. Snizuje ledište vode pa se upotrebljava u hladnjacima automobila. Primjenjuje se i u farmaceutskoj, kozmetičkoj i ind. plast. masa.
etilen-oksid, CH2CH2O, bezbojan, otrovan plin, međuprodukt u mnogim org. sintezama. Dobiva se oksidacijom etilena.
etilendiamintetraoctena kiselina (edetinska kiselina ili EDTA), kristalna, bezbojna tvar. S mnogim elementima stvara kompleksne spojeve (kelate). Upotrebljava se u tekst. ind. (bojenje vlakana), pri proizvodnji deterdženata i u kozmetičkoj industriji.
etnarh (grč. namjesnik, knez, plemenski vladar), u ant. razdoblju upravitelj ili namjesnik neke pokrajine (etnarhije). Služba se smatrala nižom od kraljevske (rex, bazileus), a višom od tetrarha. U Palestini i Siriji imenom e. nazivali su se predstavnici rim. uprave.
Ettingshausenov efekt (po Albertu von Ettingshausenu, austr. fizičaru /1850 – 1932/, koji je istraživao termomagn. efekte u metalnim vodičima kroz koje prolazi el. struja). Ako se vodič kroz koji teče struja stavi okomito u magn. polje, na njegovim suprotnim… Nastavi čitati →
etveš, prema mađ. fizičaru → Rolandu Eötvösu (1848–1919), znak E, mjerna jedinica horizontalne promjene gravitacijskog ubrzanja.
Eu, znak za kem. element → europij.
Eudoks(o) iz Knida (grč. Eúdoksos), grč. matematičar, filozof i astronom (←408 – ←355). Prethodio Euklidu. Osnovao školu u Kiziku na Mramornome moru. Predavao s Platonom na Akademiji u Ateni. Proučavao odnose između veličina i dužina i uočio da mogu… Nastavi čitati →
eugenol, bezbojna tekućina jaka mirisa, topljiva u alkoholu, eteru i kloroformu. Nalazi se u eteričnim uljima cimeta i klinčića i nekih drugih eteričnih ulja. Upotrebljava se za proizvodnju vanilina, a u zubarstvu služi kao antiseptik.
Euklid (grč. Eukleídes), starogrč. matematičar (o. ←330 – o. ←260). Njegove ideje u geometriji prevladavale su oko 2000 god. Poznat po djelu Elementi (prijevod na latinski s arapskoga, 1482) u kojem je uveo aksiomatsku metodu u znanost. Dokazao da… Nastavi čitati →
Euler-Chelpin, Hans (Karl August Simon) von, njemački i švedski kemičar (Augsburg, 15. II. 1873 – Stockholm, 6. XII. 1964). Otac → Ulfa Svantea. Profesor u Stockholmu (1906–41). Bavio se biokemijom, osobito strukturom enzima,… Nastavi čitati →
Euler, Leonhard, švicarski matematičar, fizičar i astronom (Basel, 15. IV. 1707 – Sankt Peterburg, 18. IX. 1783). Jedan od najvećih matematičara uopće. Pridonio mnogim područjima matematike (infinitezimalna analiza, diferencijalne jednadžbe, geometrija, trigonometrija …) i drugih… Nastavi čitati →
eunuh (grč.), uškopljenik. Na Istoku su eunusi obnašali službu čuvara velikaških harema; na biz. dvoru komornici, često i povjerljivi drž. službenici.
Europa, najmanji Jupiterov satelit, promjera 3138 km, pretežito brdovit. Kruži na sr. udaljenosti od 671 400 km. Otkrio ga Galilei.
europij, znak Eu, kem. element (red. broj 63, rel. at. masa 151,96), čeličnosiva kovina iz skupine lantanoida, izoliran kao oksid (1896). Upotrebljava se u proizvodnji tv ekrana u boji, lasera i u nuklearnim reaktorima.
Europski južni opservatorij (engl. European Southern Observatory – ESO), astrofizička organizacija koju su utemeljile 1962. Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Švedska i Švicarska. Sjedište joj je u Garchingu blizu Münchena, a njezin se opservatorij, izgrađen 1965, nalazi u Čileu… Nastavi čitati →
eutektik (grč.), smjesa tvari koja ima najniže talište (eutektička smjesa). Npr. smjesa od 87% olova i 13% antimona, s talištem 246 °C pri tlaku od 1 atmosfere, eutektička je smjesa.
eV, znak elektronvolt (≈1,602 177 33×10-19J)
