FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

alizarin

alizarin, C14H6O2(OH)2, dihidroksiantrakinon, jedna od najstarijih i najviše upotrebljavanih prirodnih boja. Danas se proizvodi sintetski. Kristalna tvar crvene boje. Mnogo se upotrebljava pri bojenju, jer s hidroksidima kovina daje obojene spojeve.

alkalije

alkalije, hidroksidi i oksidi alkalijskih kovina (npr. natrija i kalija) i njihove vodene otopine (lužine). Lužnate su, pH je veći od 7. Neutralizacijom s kiselinama daju soli → baze.

alkalijske zemlje

alkalijske zemlje (zemnoalkalijske kovine), zajednički naziv za kemijske elemente berilij, magnezij, kalcij, stroncij, barij i radij, i za njihove okside.

alkalijski metali

alkalijski metali (kovine), kemijski elementi 1. skupine periodnog sustava (litij, natrij, kalij, rubidij, cezij i francij). Mekani su i mogu se rezati nožem; male gustoće; nepostojani su na zraku. S vodom burno reagiraju i daju vodik i hidrokside (alkalije).

alkalimetrija

alkalimetrija, metoda u analitičkoj kemiji za kvantitativno određivanje baza titracijom s otopinom neke kiseline.

alkalitet ili bazičnost

alkalitet ili bazičnost, svojstvo tvari da se ponašaju kao baze. Bazično reagiraju vodene otopine s pH-vrijednostima od 7 do 14.

alkaloidi

alkaloidi, složeni prirodni organski spojevi bazičnoga karaktera, koji sadrže dušik. Mnogi alkaloidi su otrovni. Neki služe u medicini (olakšavaju disanje, stimuliraju rad srca, djeluju kao anestetici, za opuštanje mišića ili kao halucinogene droge). Poznato ih je više od 5000.… Nastavi čitati

alkaloza

alkaloza (arapski: al-qaliy potaša) →acido-bazna ravnoteža

alkani

alkani (parafini), zasićeni aciklički ugljikovodici opće formule CnH2n+2. Netopljivi su u vodi, ali jako gore. Mogu biti plinovi (metan, etan, propan, butan), tekućine (s 5 do 15 ugljikovih atoma) i čvrste tvari (viši alkani). Nalaze se u prirodnom… Nastavi čitati

alkemija

alkemija, nekadašnje kemijske vještine i znanja kojima se pokušavalo iz neplemenitih kovina (bakar, olovo, živa i dr.) dobiti plemenite (zlato, srebro) s pomoću tzv. kamena mudraca. Potječe od starih Egipćana i razvijala se kao mješavina magije i mistike. Zabranjena… Nastavi čitati

alkeni

alkeni (olefini), nezasićeni aciklički ugljikovodici opće formule CnH2n. Prvi članovi niza su plinovi, slijede tekućine i čvrste tvari. Prvi alken je etilen ili eten. Ima ih u nafti i prirodnom plinu. Vrlo su reaktivni pa se upotrebljavaju kao… Nastavi čitati

alkil

alkil, jednovalentni organski radikal dobiven od zasićenih alifatskih ugljikovodika oduzimanjem jednog atoma vodika. Od metana se dobiva metil, od etana etil, od propana propil, od butana butil i dr.

alkini

alkini (acetileni), nezasićeni aciklički ugljikovodici opće formule CnH2n-2. Prvi je acetilen ili etin (C2H2). 

alkohol

alkohol (arapski: al-kuhl), naziv za etilni alkohol, etanol, obični alkohol, špirit, kemijski spoj iz skupine alkohola C2H5OH. Tekućina ugodna mirisa i okusa koji pali, relativne gustoće 0,806 i vrelišta 78,3 °C. Miješa se s vodom… Nastavi čitati

alkoholi

alkoholi, organski spojevi kod kojih je hidroksilna skupina (OH) vezana uz atom ugljika ako taj nije u sastavu aromatske jezgre. Ovisno o broju skupina, alkoholi su jednovalentni (monoli), dvovalentni (dioli), trovalentni (trioli) i polivalentni (polioli). Prema položaju atoma ugljika… Nastavi čitati

alkoholna pića

alkoholna pića, pića koja sadrže 3–80% etilnog alkohola i dobivaju se → alkoholnim vrenjem biljnih sirovina koje sadrže škrob (krumpir, žitarice) ili šećer (voće) ili se priređuju miješanjem ekstrakata, esencija i vode s etanolom. Poznata su od davnine.… Nastavi čitati

alkoholno vrenje

alkoholno vrenje (alkoholna fermentacija), razgradnja šećera na etilni alkohol i ugljični dioksid uz pomoć enzima i kvaščevih gljivica. Proces je poznat od ←V. tisućljeća (Mezopotamija) i upotrebljavao se u proizvodnji alkoholnih pića.

alkoholometrija

alkoholometrija, određivanje udjela etanola u tekućinama s pomoću alkoholometra.

Alkor

Alkor (arapski), spektroskopski dvojna zvijezda četvrte zvjezdane veličine u → Velikome medvjedu.

Allison, Samuel King

Allison, Samuel King, američki fizičar (Chicago, 13. XI. 1900 – Oxford, 15. IX. 1965). Profesor u Chicagu (od 1930), predsjednik odbora za nuklearnu fiziku u National Research Council. Izvodio eksperimente (s Williamom Duaneom) kojima je… Nastavi čitati