FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Gold, Thomas, američki astrofizičar austrijskoga podrijetla (Beč, 22. V. 1920 – Ithaca, New York, 22. VI. 2004). Profesor u Cambridgeu (1947–52) i na Harvardu (SAD) (1957–58). Radio u opservatoriju Royal Greenwich (1952–56) i bio direktor (1959–81) Centra… Nastavi čitati →
Goldbach, Christian, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija 18. III. 1690 – Moskva, 1. XII. 1764). Poznat po dopisivanju s najvažnijim matematičarima svojega vremena. Tako u pismu Euleru 1742. postavlja pitanje: Je li svaki cijeli… Nastavi čitati →
Goldberg, Josip, hrvatski fizičar (Sarajevo, 18. II. 1885 – Zagreb, 15. X. 1960). Profesor geofizike i meteorologije i predstojnik Geofizičkog instituta u Zagrebu (1951–55). Bavio se geofizikom, meteorologijom, oceanografijom i astronomijom. Istraživao klimu Hrvatske. U… Nastavi čitati →
Goldschmidt, Hans (pr. ime Johann Wilhelm G.), njem. kemičar (Berlin, 18. I. 1861 – Baden-Baden, 21. V. 1923). Našao aluminotermički postupak (1897) redukcije metalnih oksida aluminijskim prahom pri visokim temperaturama. Taj se postupak primjenjuje za zavarivanje… Nastavi čitati →
Goldschmidt, Stefan, njem. kemičar (Nürnberg, 26. III. 1889 – München, 20. XII. 1971). Prof. u Karlsruheu (1923–26) i Münchenu (od 1947). Bavio se stereokemijom, slobodnim org. radikalima, sintezom peptida i vitamina C.
Golicin, Boris Borisovič, rus. fizičar (Sankt Peterburg, 2. III. 1862 – Sankt Peterburg, 17. V. 1916). Ravnatelj opservatorija u Petrogradu (od 1913). Bavio se seizmologijom, uveo fizikalne metode u seizmiku i meteorologiju, našao način… Nastavi čitati →
Golub, Ivan, hrvatski teolog, pjesnik i povjesničar kulture (Kalinovac, kraj Đurđevca, 21. IV. 1930 – Zagreb, 25. X. 2018). Studirao je teologiju u Zagrebu i Rimu, a doktorirao na Gregoriani 1963. Bio je profesor na KBF-u, član… Nastavi čitati →
Goljam Perelik, vrh u juž. Bugarskoj, u graničnom području s Grčkom; najviši vrh Rodopa, 2191 m.
gon (znak g), jedinica kuta izvan SI, stoti dio pravog kuta. 1g = 0,9° = đ/200 radijana. Nakon 1974. iznimno dopuštena jedinica. Naziva se i grad(us). Prije se dijelio dekadski na centigon (metrička minuta) (1c ili 1… Nastavi čitati →
goniometrijske funkcije → trigonometrijske funkcije
gorenje, proces oksidacije (spajanja s kisikom) uz pojavu svjetlosti i oslobađanje topline. Nastaje kada se tvar zagrije do temperature zapaljenja (paljenja), koja je karakteristična za svaku tvar. Za razna goriva temp. zapaljenja su između 200 °C i 750 °C.… Nastavi čitati →
gorka sol, magnezijev sulfat, MgSO4 ×7H2O, bezbojni kristali koji se u prirodi pojavljuju kao mineral epsomit ili otopljeni u gorkim mineralnim vodama. U medicini i veterini služi kao purgativ, a u bojadisarstvu kao močilo i za impregniranje tkanina.
Gorter, Cornelius Jacobus, niz. fizičar (Utrecht, 14. VIII. 1907 – Oegstgeest, 30. III 1980). Prof. u Amsterdamu (1940–46) i Leidenu i predsj. Kralj. niz. akademije znanosti (1960–66). Istraživao paramagnetizam soli i mehanizme magnetiziranja u njima, antiferomagnetizam… Nastavi čitati →
Goudsmit, Samuel Abraham, amer. fizičar (Den Haag, 11. VII. 1902 – Reno, Nevada 4. XII. 1978). Niz. podrijetla. Prof. u Ann Arboru (1932–46), radio u Brookhaven Laboratory (1948–70) i MIT-u (1941–46). Bavio se strukturom atomskih… Nastavi čitati →
Goursat, Édouard Jean Baptiste, franc. matematičar (Lanzac, 21. V. 1858 – Pariz, 25. XI. 1936). Prof. u Toulouseu (1881–85) i Parizu (od 1897). Od 1919. član Franc. akademije znanosti. Radio na teoriji funkcija, diferencijalnim jednadžbama,… Nastavi čitati →
gradijent (lat. gradiens koji korača) 1. Promjena vrijednosti jedne varijable u odnosu na drugu, npr. → geotermički g. 2. Vektor koji karakterizira promjenu skalarne veličine. 3. Nagib površine ili toka izražen u stupnjevima, postocima ili promilima. 4. mat i… Nastavi čitati →
Graebe, Carl, njem. kemičar (Frankfurt, 24. II. 1841 – Frankfurt, 19. I. 1927). Prof. u Königsbergu (1870–77) i Ženevi (1878–1906). Bavio se organskom kemijom. Sintetizirao (1869) s C. Liebermannom boju alizarin iz antracena, zatim akridin, fluoren i dr.
Graetz, Leo, njemački fizičar (Breslau, danas Wrocław, 26. IX. 1856 – München, 12. XI. 1941). Sin → Heinricha. Profesor u Münchenu. Istraživao vođenje topline, toplinsko zračenje, trenje u tekućinama i plinovima, električne valove… Nastavi čitati →
graf (grč.) mat Struktura koja se nalazi u osnovi teorije grafova kao dijela kombinatorike. To su oni problemi koji se mogu predočiti točkama i crtama koje ih povezuju. Teorija grafova upotrebljava se i izvan matematike. Za razvoj teorije grafova važnu… Nastavi čitati →
graf funkcije, sredstvo za istraživanje funkcija s pomoću graf. prikaza toka i svojstava funkcije. Postoje grafovi funkcija realne i kompleksne varijable. Ako je y = f(x) realna neprekidna funkcija varijable x, onda je graf te funkcije skup točaka (x,… Nastavi čitati →
