FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
almukantarat ili almukantar (arapski), zamišljena kružnica na nebeskoj sferi, usporedna s horizontom. Zvijezde na istom almukantaratu imaju jednaku zenitnu daljinu (na jednakoj su visini iznad horizonta).
alomorfizam, pojava pojavljivanja tvari istog kemijskog sastava u različitim oblicima kristala.
alotropija (grčki), pojavljivanje nekih kemijskih elemenata u više oblika (alotropskih modifikacija) koje se razlikuju po fizičkim i kemijskim svojstvima (npr. ugljik kao dijamant, grafit i amorfni ugljik, kisik i ozon).
alpaka (novo srebro), slitina od bakra, cinka i nikla. Služi za izradu kirurških instrumenata, pribora za jelo i dr.
Altair ili Atair (arapski), najsjajnija zvijezda u zviježđu Orla, udaljena 16 svjetlosnih godina.
alternativnost (iz latinskog) mat Svojstvo binarne operacije. Operacija * je alternativna na skupu X ako za elemente x i y od A vrijedi: x * (x * y) = (x * x) * y i (x * y) * y… Nastavi čitati →
altituda (latinski), visina nekog mjesta ili predmeta iznad zadane razine (razine mora, Zemljine površine, itd.). U astronomiji, kutno uzdizanje iznad horizonta (veličina kuta između zamišljene ravne crte od motritelja do nebeskog tijela horizonta).
Altman, Sidney, kanadsko-američki biolog i kemičar (Montreal, 7. V. 1939). Istraživao katalitičko djelovanje enzima. Ustanovio da sama ribonukleinska kiselina može djelovati katalitički. Nobelova nagrada za kemiju (1989, s→ Thomasom Robertom Cechom).
alučel (kratica od aluminij-čelik), materijal od kojeg se izrađuju vodovi za dalekovode. Čelične žice u jezgri trpe mehanička naprezanja, a vanjski plašt od aluminijskih žica je električni vodič.
aluminij (latinski), simbol Al, kemijski element (redni broj 13, relativna atomska masa 26,98, relativna gustoća 2,70 g/cm3), sjajni, srebrenobijeli laki metal, dobar vodič topline i električne struje. Po rasprostranjenosti treći element (iza kisika i silicija) i najrašireniji metal… Nastavi čitati →
Alvarez, Luis Walter, američki fizičar (San Francisco, 13. VI. 1911 – Berkeley, 1. IX. 1988). Profesor u Berkeleyu (od 1938). Istraživao u fizici subatomskih čestica. Prvi eksperimentalno dokazao uhvat elektrona (1938). Napisao prvi računalni program… Nastavi čitati →
Am, kemijski simbol za → americij.
Ambarcumjan, Viktor Amazaspovič, armenski astrofizičar (Tbilisi, 18. IX. 1908 – Bjurakanski astrofizički opservatorij, 13. VIII. 1996). Profesor u Lenjingradu i Erevanu, osnivač Bjurakanskoga astrofizičkog opservatorija (1946). Istraživao skupove zvijezda i galaktike. Jedna od galaktika dobila… Nastavi čitati →
americij, simbol Am, kemijski element (redni broj 95, relativna atomska masa 243), umjetni, vrlo radioaktivni element iz skupine aktinida, srebrnobijeli metal. Dobiven bombardiranjem plutonija neutronima (1944).
amfetamin (kratica od alfa + metil + fenil + etil + amin), C9H13N, stimulans središnjega živčanog sustava. Uklanja umor i pospješuje aktivnost. Koristi se za dopingiranje športaša. Dužim uzimanjem izaziva smetnje i ovisnost (toksikomanija). Upotreba zabranjena.
amfiboli (grčki), silikatni minerali oblika vlaknastih nakupina i štapićastih kristala. Iz njih nastaju amfibolski azbesti. Ima ih u eruptivnim stijenama i kristaličnim škriljevcima.
amfoliti (amfoterni elektroliti), kemijski spojevi koji mogu reagirati i kao baze i kao kiseline.
amfoterni elementi, kemijski elementi koji se ponašaju i kao metali i kao nemetali jer pod određenim uvjetima stvaraju katione, a pod drugim anione.
amfoternost (grčki: ámphóteros obostran), svojstvo nekih tvari da reagiraju kao kiseline ili kao baze (npr. aluminijev hidroksid, voda).
Amici, Giovanni Battista, talijanski fizičar i astronom (Modena, 23. ili 25. III. 1786 – Firenca, 10. IV. 1863). Profesor u Modeni (1815–25) i upravitelj zvjezdarnice u Firenci. Poboljšao zrcala dalekozora, konstruirao akromatski mikroskop (1827). Izmjerio… Nastavi čitati →
