FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

Higgsovi bozoni

Higgsovi bozoni, elementarne čestice čije se postojanje pokazalo nužnim iz proučavanja elektroslabih interakcija. Predvidio ih je Peter Higgs (r. 1929). Te čestice još nisu detektirane, a trebale bi imati masu i spin nula.

higrometrija

higrometrija (grč.), mjerenje udjela vodene pare u nekoj tvari (najčešće u plinovima). Temelji se na higroskopskim svojstvima pojedinih tvari (npr. ljudske kose), apsorpciji pare iz poznate količine plina, određivanjem rosišta i sl.

higroskopne tvari

higroskopne tvari, tvari koje upijaju vlagu iz zraka i suše okolinu (kalcijev klorid, glicerol, fosforni pentoksid, silika-gel i dr.). Neke od njih rabe se u eksikatorima za sušenje raznih tvari.

Hijade

Hijade, zvijezde u zviježđu Bika. Slabo se vide zbog svjetline najsvjetlije zvijezde Aldebarana. Sadrži oko 350 zvijezda koje se gibaju u istom smjeru brzinom od 32 km/h.

Hilbert, David

Hilbert, David, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, Rusija, 23. I. 1862 – Göttingen, 14. II. 1943). Razvio teoriju algebarskih brojeva, aksiomatizirao geometriju i dao teoriju dokaza. Mnogi pojmovi i teoremi u matematici nazivaju se prema… Nastavi čitati

Hill, George William

Hill, George William, amer. astronom i matematičar (New York, 3. III. 1838 – West Nyack, New York, 16. IV. 1914). Postavio novu teoriju gibanja Mjeseca. Gibanje planetoida objašnjavao kao problem triju tijela.

Hinčin, Aleksandr Jakovljevič

Hinčin, Aleksandr Jakovljevič, rus. matematičar (Kondrovo, 7. VII. 1894 – Moskva, 18. XI. 1959). Prof. u Moskvi. Bavio se teorijom funkcija, teorijom brojeva i teorijom vjerojatnosti.

Hinshelwood, Cyril Norman

Hinshelwood, Cyril Norman, engl. kemičar (London, 19. VI. 1897 – London, 9. X. 1967). Sveuč. prof. u Oxfordu (1937–64) i Londonu (od 1964), predsj. Royal Society (1955–60). Istraživao mehanizme kem. reakcije za što je podijelio… Nastavi čitati

hiosciamin

hiosciamin, otrovni alkaloid, izomer atropina. Ima ga u velebilju.

Hiparh

Hiparh (grč. Hípparkhos), grč. astronom i geograf (Nikeja, danas Iznik, Turska, o. ←170 – Rod, ←125). Procijenio udaljenost Zemlje od Mjeseca. Odredio duljinu trop. godine i sinodičkog mjeseca, izradio katalog zvijezda (o. 800) prema njihovu sjaju. Začetnik trigonometrije u… Nastavi čitati

hiperbola

hiperbola (grč.) 1. Stilska figura koja se koristi pojačavanjem, pretjerivanjem zbog plastičnosti prikaza nekog dojma (npr. beskrajno more). 2. mat Jedna od čunjosječnica, krivulja koja se sastoji od dviju simetričnih grana. To je skup točaka ravnine za koje je… Nastavi čitati

hiperbolne funkcije

hiperbolne funkcije, transcendentne funkcije (uveo ih je tal. matematičar Vincenzo Ricatti, 1757): sinus hiperbolni (sh), kosinus hiperbolni (ch), tangens hiperbolni (th) i kotangens hiperbolni (cth). H. f. su povezane s hiperbolom kao trigonometrijske funkcije s kružnicom ili: značenje hiperbolnih… Nastavi čitati

hiperboloid

hiperboloid, ploha drugog reda koju opisuje hiperbola rotirajući oko gl. osi (dvoplošni h.) ili oko sporedne osi (jednoplošni h.).

hipercikl

hipercikl, krivulja drugog reda i konstantne zakrivljenosti u ravnini Lobačevskog.

hipermangan

hipermangan, kalijev permanganat, KMnO4, sjajni kristali ljubičaste boje, topljivi u vodi. Jako oksidacijsko sredstvo. Upotrebljava se u kem. laboratorijima, za dezinfekciju u medicini i za radioaktivnu dekontaminaciju kože.

hiperoni

hiperoni, vrste elementarnih čestica s dugim životom. Nađeni su u kozmičkom zračenju. Masa im je 2185 masa elektrona. Tu spadaju lambda-čestice, sigma-čestice (plus, nula, minus), ksi-čestice (nula i minus) i omega-čestica (minus).

hipo-

hipo- (grč. hypó pod, ispod, niže), predmetak koji označava premalo čega (npr. hipoglikemija i dr.).

hipocikloida

hipocikloida (grč.), krivulja u ravnini koju opisuje neka točka kružnice koja se kotrlja s unutar. strane po drugoj kružnici. Ovisno o polumjerima tih kružnica, dobiju se razni tipovi h.

hipokloriti

hipokloriti, soli hipokloraste kiseline HOCl; jaka oksidacijska sredstva.

Hipokrat iz Hija

Hipokrat iz Hija, starogrč. matematičar (←V. st.). Napisao djelo iz planimetrije, izračunavao površine omeđene krivuljama. Poznati su Hipokratovi mjeseci, tj. nad katetama pravokutnog trokuta konstruira se srpaste oblike i zbroj njihovih površina jednak je površini pravokutnog trokuta. H. se smatra utemeljiteljem deduktivne metode.