FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
interstelarna tvar (lat.), međuzvjezdana tvar, pretežito nevidljiva, rasuta po svemirskom prostoru u obliku nakupina plinova i čvrstih čestica (kozmičke prašine), opaža se kao svijetle svemirske maglice. Pretpostavlja se da su te nakupine jaki izvori radiozračenja. Također se smatra da skupljanjem… Nastavi čitati →
interval (lat.) 1. Razmak, vrijeme između dviju jedinica u slijedu; međuvrijeme, stanka, odmor. 2. glazb Razlika u visini dvaju tonova. Može biti melodijski (kad zazvuče uzastopce) ili harmonijski (kad zazvuče istodobno). U akustici veličina se mjeri razlikom u broju titraja/treptaja… Nastavi čitati →
inulin, polisaharid sličan škrobu, C6H12O5, sastavljen pretežito od fruktoze. Najviše ga ima u korijenu glavočika (artičoka, cikorija). Služi u proizvodnji hrane za dijabetičare.
invarijanta (lat.) 1. mat Jedan od važnih pojmova moderne matematike. Sve ono što ostaje nepromijenjeno na mat. objektima bez obzira na transformaciju ili preslikavanje. 2. fiz Veličina koja se ne mijenja promjenom fiz. uvjeta (npr. kinetička energija promatrana u sustavu… Nastavi čitati →
invarijantnost prirodnih zakona, neovisnost prir. zakona o koordinatnom sustavu u kojem se prir. pojava opisuje. Stoga prir. zakoni trebaju biti tako matematički formulirani da imaju isti oblik u svim koordinatnim sustavima koji nastaju pomakom ishodišta ili rotacijom koordinatnog sustava.… Nastavi čitati →
invertaza (saharaza, sukraza), enzim koji uzrokuje cijepanje (inverziju) običnog šećera (saharoze) na glukozu i fruktozu. Ima ga u tkivu biljaka, u gljivama i plijesnima, a najviše u kvascu.
inverzija (lat.) 1. Obrat, obrnutost, premetanje, preokretanje. 2. gram Premet, premetnuti red; obrnuti red riječi ili rečenica, čime se dobiva drugačija intonacija rečenice, a time i posebno značenje. 3. mat Višeznačni pojam, u kombinatorici znači neprirodni poredak elemenata neke permutacije,… Nastavi čitati →
inverzna funkcija mat Ako je f funkcija koja skup A preslikava u skup B, onda njoj inverzna funkcija f-1 preslikava skup B u skup A. I. f. dobije se zamjenom zavisne i nezavisne varijable. Npr. funkcija y = x… Nastavi čitati →
involucija (latinski: involutio od involvo zamotati) 1. med Smanjenje funkcionalno specifičnoga tkiva u nekom organu koje može rezultirati smanjenjem čitavog organa. Najčešće je uvjetovana hormonskim promjenama. 2. biol Slabljenje ili propadanje nekog organa ili organizma. 3. mat Svako preslikavanje koje… Nastavi čitati →
inzulin (prema latinskom: insula otok), hormon beta-stanica Langerhansovih otočića gušterače. Po kemijskom sastavu polipeptid molekularne mase 5733, sastavljen od 17 različitih aminokiselina u molekuli i izgrađen od dvaju polipeptidnih lanaca. Izolirali su ga iz gušterače → Frederick Banting… Nastavi čitati →
Io (Ija), prirodni, treći po veličini satelit planeta Jupitera. Otkrio ga je Galilei. Promjera o. 3630 km i promjera staze oko 422 000 km. Vulkanski najaktivniji objekt u svemiru. Vulkanska se tvar izbacuje do visine od 300 km.… Nastavi čitati →
Iofe (Ioffe), Abram Fjodorovič, sovjetski fizičar (Romny, Ukrajina, 29. X. 1880 – Lenjingrad, 14. X. 1960). Radio kod C. Röntgena u Münchenu, gdje je i doktorirao 1905. Profesor u Lenjingradu (od 1918), direktor tamošnjeg Instituta… Nastavi čitati →
ion (grč.), atom ili skupina atoma s el. nabojem (pozitivnim ili negativnim). I. nastaje gubitkom ili primanjem jednog ili više elektrona. Pozitivni i. (kation) nastaje gubitkom jednog elektrona, a negativni ion (anion) dobivanjem jednog elektrona. Ioni se stvaraju u otopinama… Nastavi čitati →
ionizacija, proces pretvaranja neutralnih atoma ili molekula u ione. Nastaje prolaskom nabijenih čestica kroz tvar. Rendgenske, ultraljubičaste zrake i elementarne čestice visokih energija često od neutralnog atoma otkidaju elektron iz njegove staze i tako nastaju pozitivni ioni. Energija potrebna… Nastavi čitati →
ionizirajuće zračenje, elektromagn. zračenje dovoljne energije da izazove ionizaciju. Postoje dvije skupine izvora i. z.: radioaktivni elementi i kozmičko zračenje. Za i. z. važne su ove veličine: aktivnost radioaktivnog izvora (SI-jedinica je bekerel), apsorbirana doza i. z. (SI-jedinica grej),… Nastavi čitati →
ionska veza (heteropolarna veza), vrsta kem. veze koja nastaje tako što atomi izgube i prime elektrone te se nastali suprotni ioni vežu (npr. ioni metala i ioni nemetala). Kod jakih elektrolita postoji čista i. v. (npr. NaCl). Spojevi s i.… Nastavi čitati →
ionski izmjenjivači (izmjenjivači iona), tvari koje imaju svojstvo primanja određenih iona i otpuštanje drugih. Anorganski i. i. jesu silikati aluminija, a organski su većinom umjetne smole. Služe u industriji za pročišćavanje otopina, demineraliziranje vode i dr.
ionski parovi, čestice u otopinama elektrolita sastavljene od suprotno nabijenih iona ako se Coulombovom silom drže zajedno. Stoga su, za razliku od slobodnih iona, neutralni i ne utječu na vodljivost elektrolita.
Ipatjev (Ipatieff), Vladimir Nikolajevič, rus.-amer. kemičar (Moskva, 9. XI. 1867 – Chicago, 29. XI. 1952). Prof. u Sankt Peterburgu (od 1906) i na Sveučilištu Northwestern u Illinoisu (od 1931), gdje je osnovao i vodio Laboratorij… Nastavi čitati →
iperit, diklordietil-sulfid, (C2H4Cl2)2S, bojni otrov plikavac koji oštećuje kapilare. Uljasta tekućina žućkaste boje i mirisa na gorušicu. Prvi put upotrijebljen kod Ypresa u Belgiji (1917), odatle mu ime.
