FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
ipsilon 1. Dvadeseto slovo grč. alfabeta, u latiničkoj transliteraciji Y(y). 2. mat Oznaka za drugu nepoznanicu.
Ir, znak za kem. element → iridij.
iracionalni brojevi, brojevi koji se ne mogu prikazati omjerom cijelih brojeva nego samo s pomoću neperiodskih beskonačnih decimalnih razlomaka. Do pojma i. b. došli su već pitagorejci pokazavši da duljina dijagonale kvadrata nije sumjerljiva s njegovom stranicom. Neki i.… Nastavi čitati →
iradijacija (lat.) 1. Isijavanje, zračenje, sijevanje, zrakasto širenje, osvjetljivanje, žarenje. 2. fiz Optička pojava, pri kojoj svijetli predmeti na tamnoj podlozi izgledaju veći nego u stvarnosti. 3. med Širenje osjećaja boli izvan granica oboljelog organa ili dijela tijela.
iridescencija (grč.), pojava duginih boja zbog interferencije bijelog svjetla na tanku sloju prozirna tijela koje leži na glatkoj podlozi (npr. ulje na vodi).
iridij, znak Ir, kem. element VIII. skupine periodnog sustava elemenata, red. br. 77, rel. at. masa 192,2. Plemenita sjajna kovina slična platini. Tvrd i otporan prema kem. utjecajima i temperaturi (talište 2454 °C). U prirodi se nalazi legiran s… Nastavi čitati →
Iris, jedan od planetoida između Marsa i Jupitera, otkriven 1847.
ishodište mat Točka O (lat. ortus) od koje polazi os (na brojevnom pravcu) ili osi (u ravnini ili prostoru) koordinatnog sustava. Svaki koordinatni sustav ima barem jedno ishodište. Naziv uveo Ph. de La Hire (1679).
isoljavanje kem Izlučivanje teže topljive tvari iz otopine dodatkom lakotopljive soli.
ispušni plinovi, plinovi izgaranja u plinskim turbinama, motorima s unutar. izgaranjem i sl. Sadržavaju i nesagorene dijelove goriva, ugl. ugljični monoksid (CO) i metan (CH4). Najčešće se puštaju slobodno u atmosferu pa tako onečišćuju okoliš. U zadnje… Nastavi čitati →
Istria, planetoid br. 183. u pojasu između Marsa i Jupitera. Otkrio ga je → Johann Palisa (1881), ravnatelj Mornaričke zvjezdarnice u Puli.
item (lat.), također, nadalje, zatim; isto tako, na isti način.
iterbij, znak Yb, kem. element III. skupine periodnog sustava; kovina, pripada lantanidima, red. br. 70, rel. at. masa 173. Nalazi se u mineralu gadolinitu. Teško ga je proizvesti u čistom stanju, skup je i nema primjene u tehnici. Otkrio… Nastavi čitati →
itrij, znak Y (po nalazištu Ytterbyju, blizu Stockholma), kemijski element iz skupine rijetkih zemnih metala. Atomski broj 39, relativna atomska masa 88,9. Primjena u elektronici i nuklearnoj tehnici.
IUPAC (akr. od engl. International Union of Pure and Applied Chemistry), Međunar. zajednica za čistu i primijenjenu kemiju, sa sjedištem u Parizu. Bavi se pitanjima kem. nomenklature, kem. simbola i konstanti i dr. Radi u šest sekcija (analitička, anorganska,… Nastavi čitati →
Ivanenko, Dmitrij Dmitrijevič, sovj. fizičar (Poltava, 29. VII. 1904 – Moskva, 31. XII. 1994). Prof. u Moskvi (od 1943). Iznio pretpostavku da se atomske jezgre sastoje od protona i neutrona (1932), istraživao sile u jezgri… Nastavi čitati →
Iveković, Hrvoje, hrvatski kemičar (Zagreb, 9. V. 1901 – Zagreb, 13. XII. 1991). Diplomirao i doktorirao kemiju u Zagrebu. Profesor i dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta u Zagrebu, rektor Sveučilišta (1954–56) i član HAZU (od 1969). Istraživao… Nastavi čitati →
izatin, diketohidroindol, međuprodukt u proizvodnji indigoidnih boja. Nastaje oksidacijom indiga. Žutocrvenkasti kristali topljivi u vrućoj vodi.
Izaurija (lat. Isauria), ant. pokrajina na sjev. obroncima gorja Taurusa u Maloj Aziji. Gl. grad Isaura Palaia. Od ← I. st. dio rus. Cilicije, od sred. VII. st. pod biz. vlašću; dala careve iz izaurijske dinastije. Turci je zauzimaju u XIV. st.
izluživanje kem Uklanjanje topljivih tvari iz smjese s pomoću vode, lužina i kiselina.
