FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kalifornij, znak Cf, kem. element iz skupine aktinida, red br. 98, s izotopima rel. at. masa između 244 i 254. Najstabilniji je izotop Cf-251 s vremenom poluraspada od 800 god. Umjetni radioaktivni element prvi je put dobiven 1950. na… Nastavi čitati →
kalij (njem. iz arap.), znak K, kem. element iz skupine alkalnih elemenata (I-A skupine periodnog sustava elemenata), red. br. 19, rel. at. masa 39,1. Mekana, srebrenobijela kovina koja lako oksidira na zraku (pa se čuva u parafinskom ulju). S vodom… Nastavi čitati →
Kalisto (Callisto) ili Kalista, po veličini drugi Jupiterov satelit, otkrio ga je Galilei. Promjer mu je 4806 km, vrijeme obilaska oko Jupitera 16,7 dana na udaljenosti od 1,9 mil. km. Ima mnogo velikih kratera na površini. Svemirska stanica Galileo… Nastavi čitati →
kalota (franc. calotte kapica) 1. mat Dio kugline plohe koji nastaje presjekom kugle ravninom. 2. Modni detalj: okrugla kapica koja pokriva samo tjeme (u renesansi kapica od zlatnih niti, mrežaste tkanine ili svile; nosili su je i žene i muškarci).… Nastavi čitati →
Kaluza, Theodor Franz Eduard, njem. matematičar i fizičar (Ratibor, danas Racibórz, Poljska, 9. XI. 1885 – Göttingen, 19. I. 1954). Prof. u Kielu (od 1929) i Göttingenu (od 1935). Suradnik A. Einsteina. Postavio model peterodimenzionalnog… Nastavi čitati →
Kamerlingh Onnes, Heike, nizozemski fizičar (Groningen, 21. IX. 1853 – Leiden, 21. II. 1926). Sveučilišni profesor u Leidenu (od 1882), gdje je osnovao laboratorij za istraživanje plinova i kovina na niskim temperaturama (1894). Dobio tekući… Nastavi čitati →
kamfen, kristalni terpen, C10H16, ima ga u eteričnim uljima. Optički aktivan. Važan međuprodukt u dobivanju kamfora.
kamfor, biciklički keton, C10H16O, derivat terpena, bezbojna kristalna hlapljiva masa karakteristična mirisa, topljiva u alkoholu, acetonu, etanolu, eteru, kloroformu. Prirodni k. dobiva se iz donjeg dijela stabla i korijena → kamforovca i optički je aktivan,… Nastavi čitati →
kanabinoidi, fenolski spojevi što se nalaze u halucinogenoj drogi kanabis koja se dobiva iz konoplje (marihuana, hašiš). Iz kanabisa je izolirano o. 30 kanabinoida, a dobivaju se i sintetski.
kanalne zrake, roj brzih čestica sastavljenih od pozitivnih iona nastalih električnim pražnjenjem u elektronskim cijevima s vrlo razrijeđenim plinom. Prolaze kroz otvore (kanale) na katodi i izazivaju svjetlucanje plina iza katode. Otkrio ih je njemački fizičar Eugen Goldstein (1886).
Kant-Laplaceova hipoteza, teorija o postanku svemira iz čestica koje se kaotično gibaju i spajaju zbog privlačne sile, koju je iznio I. Kant u djelu Opća povijest prirode i teorija neba. Naš Sunčev sustav samo je dio svemira. Sličnu… Nastavi čitati →
Kantorovič, Leonid Vitaljevič, ruski matematičar i ekonomist (Sankt Peterburg, 19. I. 1912 – Moskva, 7. IV. 1986). Profesor u rodnome gradu (1934–60), član Akademije znanosti SSSR-a (od 1964). Razvio teoriju linearnog optimiranja i pridonio teoriji… Nastavi čitati →
kaon (K+/mez/on), K-mezon, elementarna čestica s nabojem ili neutralna sa spinom nula.
kap, malena količina tekućine (kapljica) čije se molekule na okupu drže silama kohezije i na njezinoj se površini javljaju sile napetosti površine. Stoga tekućina na koju ne djeluju sile ima oblik kugle. Kapljice tekućine u drugim tekućinama čine emulziju, a u plinovima maglu.
kapacitet (lat. preko njem.) 1. Zapremina, obujam, mogućnost nekog prostora da primi tijelo, tvar, teret i sl. 2. fiz Svojstvo vodiča ili sustava vodiča da pohrani el. naboj. El. k. je fizikalna veličina koja se definira omjerom količine elektriciteta (Q)… Nastavi čitati →
Kapica, Pjotr Leonidovič, ruski fizičar (Kronštat, 8. VII. 1894 – Moskva, 8. IV. 1984). Surađivao s E. Rutherfordom u Cambridgeu (1921–34). Direktor Instituta za fiziku Sovjetske akademije znanosti (od 1935). Upravitelj sovjetskoga svemirskog programa Sputnik… Nastavi čitati →
kapilarna analiza, odvajanje koloida i određivanje njihova el. naboja na osnovi razlika u jakosti adsorpcije na poroznim tvarima.
kapilarnost, pojava podizanja ili spuštanja tekućine u uskim cijevima (kapilarna elevacija i depresija). Nastaje zbog površinske napetosti tekućina jer površinske sile nadvladaju gravitacijske i tekućina se može podizati (ili spuštati). Pojava se tumači silama kohezije (među molekulama u tekućini… Nastavi čitati →
karbazol, dibenzopirol, (C6H4)2NH, bijela, kristalna, slabo topljiva tvar, ima ga u katranu kamenog ugljena. Služi u proizvodnji redukcijskih boja, umjetnih smola i eksploziva.
