GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Ema (est. Emajőgi), najduža r. u Estoniji, duga 209 km. Izvire u j Estoniji, teče prema S do jezera Vőrtsjärv, a dalje kao njegov odvirak prema I, gdje se ulijeva u Čudsko jezero (Peipsijärv). Gl. pritoci Pőltsamaa i Ahja. Na Emi je grad Tartu.
Emden, grad i luka u sav. zemlji Niedersachsenu, sz Njemačka; 51 900 st. Leži uz estuarijsko ušće r. Ems u Sjev. more, blizu njem.-niz. granice. Ems i kanal Dortmund-Ems (1899) povezuju ga s rajnsko-vestfalskim industr. bazenom, čija je… Nastavi čitati →
Emi Koussi, najviši vrh masiva Tibesti u Sahari, sz Čad; 3415 m.
Emilia-Romagna (ranije Emilia, od 1948. današnji naziv), regija u s Italiji, između Jadranskoga mora, r. Pad (Po) i s Apenina; 22 124 km2, 3 924 300 st. Sastoji se od provincija Bologne, Ferrare, Forlija, Modene,… Nastavi čitati →
Emmen, grad u provinciji Drenthe, si Nizozemska, u j dijelu pokrajine Hondsrug, 55 km ji od Groningena; 105 300 st. Industr. središte (tekst., kem., farmaceutska, drvna ind.; metalurgija). J od grada, kod Schoonebeeka, ležišta nafte i plina. Zoološki… Nastavi čitati →
Emmental, predalpska dolina u sr. Švicarskoj kojom protječe r. Emme (duga 80 km); 65 000 st. Mliječno stočarstvo (proizvodnja poznatog sira ementalera). Uzgoj krmnog bilja; voćarstvo. Proizvodnja satova, drvna i tekst. ind. Veća središta Langnau i Burgdorf.
Emmerich, grad u sav. zemlji Nordrhein-Westfalenu, na Rajni, 65 km sz od Essena; 29 300 st. Riječno pristanište blizu njem.-niz. granice. Kovinska, tekst., kem. i prehr. ind. Grad. vijećnica (XV. st.). U XIV. st. član Hanzeatske lige. God.… Nastavi čitati →
Empoli, grad u provinciji Firenzi, regija Toscana, na r. Arnu, 30 km jz od Firence; 42 200 st. Tekst. ind., proizvodnja stakla i šibica. Crkva (XI. st.), Muzej toskanske umjetnosti. Prvi se put spominje u VIII. st. Teško… Nastavi čitati →
Emporia, grad u i Kansasu, SAD, između r. Cottonwood i Neosho, 60 km jz od Topeke; 24 500 st. Trg. središte poljoprivr. područja. Najpoznatije malo novinsko središte SAD-a (The Emporia Gazette, od 1895). Prom. križište. Uzletište.… Nastavi čitati →
Ems (niz. Eems), r. u sz Njemačkoj, duga 371 km, porječje 12 510 km2. Izvire na j padinama Teutoburške šume, teče prema SZ i S. Na široku estuarijskom ušću (Dollart) u Sjev. more račva se u… Nastavi čitati →
Emsland, pokrajina uz donji tok r. Ems, u sav. zemlji Niedersachsenu, sz Njemačka. Duga o. 100 km, a široka 10–15 km, pruža se od grada Lingena do ušća. Na J močvarno područje (Bourtanger Moor, Bentheimermoor, Provinzialmoor), s dio naseljeniji,… Nastavi čitati →
Enakieve (do 1935. Rykovo, do 1944. Ordžonikidze), grad u Donec’koj oblasti, i Ukrajina, u Donjeckom bazenu, na r. Krynki, 45 km si od Donec’ka; 120 100 st. Metalurško središte. Visoke škole za rudarstvo i metalurgiju.
endometamorfoza, endomorfna ili endogena kontaktna metamorfoza, vrsta kontaktne metamorfoze (povišena temperatura i tlak do 400 MPa) na dodiru silikatne magme i karbonatne stijene (vapnenac), važna za nastanak olovnih, cinkovih i bakrenih ruda. Za e. tipični kalcijsko-silikatni minerali (andradit, vezuvijan,… Nastavi čitati →
endoreična područja, prostori s kojih tekućice otječu prema unutar. zavalama i jezerima (ne pripadaju nijednome morskom slijevu).
Enewetak ili Eniwetok, atol u sz dijelu otočnog niza Ralika, Maršalovi Otoci; 2,26 km2, 1100 st. Kružna je oblika; sastoji se od 40-ak otočića koji okružuju lagunu promjera 37 km. Amerikanci su ga osvojili u veljači 1944.… Nastavi čitati →
Enfield, grad u s dijelu metropolitanskog područja Velikog Londona, Vel. Britanija; 248 900 st. Ind. oružja (poznate puške) i elektroničke opreme.
Engadin (franc. Engadine, tal. Engadina, retorom. Engiadina), alpska dolina gornjeg toka r. Inn u i dijelu kantona Graubündena, i Švicarska. Duga o. 90 km; pruža se od izvorišta Inna podno prijevoja Maloja (1815 m) do sutjeske Finstermünz (997 m) na… Nastavi čitati →
Engel’s (do 1931. Pokrovsk), grad u Saratovskoj oblasti, jz Rusija, na r. Volgi, nasuprot Saratovu; 182 500 st. Gl. rus. središte proizvodnje trolejbusa. Proizvodnja dizelskih motora, kem., prehr. ind. Riječno pristanište. Osn. 1747, od 1922–41. gl. grad Sovjetske autonomne republike povolških Nijemaca.
Engelberg, gradić i turist. središte u polukantonu Obwaldenu u sr. Švicarskoj; 3600 st. Leži u istoimenoj dolini, 1023 m n. m., j od Vierwaldstätskog jezera. Benediktinska opatija (1120); crkva s najvećim orguljama u Švicarskoj; samostanska biblioteka sa zbirkom rijetkih… Nastavi čitati →