GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Atlanta, grad u SAD-u, glavni grad savezne države Georgie i vodeći financijski, trgovački i prometni centar regije Jugoistok; 432 000 stanovnika, metropolitansko područje 5,4 milijuna (procjena 2011). Leži na južnom rubu Appalachiana, na prometnom pravcu u osvajanju Zapada,… Nastavi čitati →
Atlantic City, grad na jugoistoku SAD-a, savezna država New Jersey, 39 tisuća stanovnika, metropolitansko područje 275 tisuća stanovnika (2010). Leži na izduženom otoku Abescon, od kopna odvojenom uskim prolazom. Poznato turističko središte s raznovrsnom ponudom (16 km duga… Nastavi čitati →
Atlántico, departman u sjeverozapadnoj Kolumbiji u priobalnoj nizini Karipskog m., zapadno od rijeke Magdalene; 3388 km2, 2,2 milijuna stanovnika (procjena 2007), od čega gotovo 3/4 u glavnom gradu Barranquilli. Ribarstvo, stočarstvo, tržišni uzgoj pamuka i sezama.
atlantik (atlantski klimatski optimum), klimatsko razdoblje u Europi, traje od oko 7500 do oko 5200 godina; srednje godišnje temperature nekih 2 do 3 °C više od današnjih. Šuma se naglo proširila na sjever Europe, snježna granica u srednjoj Europi 300… Nastavi čitati →
Atlantski ocean (Atlantik), nakon Pacifičkog oceana drugi po veličini; prostire se između Europe i Afrike na istoku i Amerika na zapadu, te Antarktike na jugu. Izdužen u smjeru sjever–jug, od Islanda do Antarktike dug oko 15 000 km.… Nastavi čitati →
Atlantsko-indička antarktička zavala (Afričko-antarktička zavala), prostrana podmorska zavala na jugu Atlantskog oceana i na jugozapadu Indijskog oceana, uz Antarktiku, između hrpta Scotia na zapadu, Atlantsko-indičkog hrpta na sjeveru i Kerguelenskog hrpta na istoku. Uglavnom ispod 5000 m dubine, premda… Nastavi čitati →
Atlantsko-indički hrbat (Afričko-antarktički hrbat), podmorski hrbat koji se u Atlantskom oceanu nastavlja na Srednjoatlantski hrbat i u Indijskom oceanu spaja sa Zapadnoindičkim hrptom.
Atlas, planinski sustav u sjeverozapadnoj Africi, pruža se u duljini od oko 2000 km u smjeru jugozapad–sjeveroistok od obale Atlantskog oceana u Maroku, preko Alžira do rta Tib (Bon) u sjeveroistočnom Tunisu. Pruža se u dva… Nastavi čitati →
atlas 1. Uvezana zbirka geografskih karata; često uključuje fotografije, dijagrame, statističke podatke i tekstove; uvođenje pojma pripisuje se → Gerhardu Mercatoru u XVI. stoljeću. Osnovna podjela na opće, tematske, nacionalne i školske. Najstarijim modernim atlasima smatraju se → … Nastavi čitati →
atmosfera (grčki: atmos dah; para, sfera kugla) 1. Plinovit omotač oko nebeskih tijela. Atmosferu imaju Sunce, zvijezde i planeti Sunčeva sustava osim Merkura. Atmosfera Zemlje je zrak koji se sastoji od 78% dušika, 21% kisika i 1% plemenitih plinova… Nastavi čitati →
atmosferska akustika, grana meteorologije koja proučava širenje zvučnih valova u zavisnosti od stanja atmosfere, te utvrđuje apsorpciju, raspršivanje i refleksiju zvuka, što se očituje kod jakih temperaturnih inverzija. U atmosfersku akustiku ubraja se i proučavanje zvuka meteorološkog podrijetla (grmljenje… Nastavi čitati →
atol (malajski atolu unutra), → koraljni greben koji zatvara → lagunu. Atoli se mogu sastojati od nizova grebena koji nisu uvijek polukružni, ali općenito tvore polukružan ili prstenast, manje ili više pravilan oblik, i do nekoliko desetaka km u… Nastavi čitati →
Atos (grčki: Áthos), autonomna monaška republika na najistočnijem dijelu poluotoka Halkidike u Grčkoj. Obuhvaća 336 km2 s 1811 stanovnika (popis 2011), isključivo muškaraca. Ime je dobila po istoimenoj planini, a nazivala se još Sveta gora (Hágion… Nastavi čitati →
Attersee (Kammersee), najveće jezero u Gornjoj Austriji, na 467 m n. m., 45,9 km2, duboko 171 m. Ledenjačkog podrijetla, protočno. Na obali istoimeno naselje. Turizam i rekreacija.
Attikí, regija i okrug u Grčkoj na vrhu istoimenog poluotoka, uključivo otoke Aíyina, Ídra i Kýthira; 3808 km2, 3 827 624 stanovnika (2011), glavni grad → Atena (Athínai). Krški kraj. Vinogradi (vino kokkineli), masline,… Nastavi čitati →
Atyrau (Atirau, do 1992. Gurjev), grad na zapadu Kazahstana, luka na rijeci Uralu blizu ušća u Kaspijsko jezero; 163 220 stanovnika (2012). Osnovan sredinom XVII. stoljeća kao ribarsko naselje, danas, uz preradu ribe, rafinerije (naftovodi iz nalazišta uz rijeku Embu)… Nastavi čitati →
Aube, rijeka u sjevernoj Francuskoj, izvire na ravnjaku Langres, teče na sjeverozapad, kroz pokrajinu Champagne, i nakon 248 km toka ulijeva se u Seinu.
Aube, departman u sjevernoj Francuskoj, jugoistočno od Pariza, u regiji Champagne-Ardennes; 6004 km2, 303 327 stanovnika (2010), glavni grad Troyes. Nekada suhi (kredni ravnjak) i slabije naseljen sjeverozapadni dio melioracijama pretvoren u plodno tlo i… Nastavi čitati →
Aubusson, gradić u srednjoj Francuskoj, departman Creuse, regija Limousin, na rijeci Creusi, oko 70 km istočno–sjeveroistočno od Limogesa; 4000 stanovnika (2009). Poznat po proizvodnji tapiserija (od 1655. osnovana kraljevska manufaktura) i sagova (od 1743). Nacionalna škola dekorativne… Nastavi čitati →
