GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Morioka, gl. grad prefekture Iwate, SI otoka Honshűa, Japan; 295 172 st. Smjestio se na r. Kitakami, ji od vulkana Iwate. Trg. i kult. središte. Želj. čvorište. Prehr. (sake) i tekst. (svila, pamuk) ind. Proizvodnja željeznih i bakrenih… Nastavi čitati →
Moritzburg, selo u sav. zemlji Saskoj, Njemačka; 7901 st. Lovački dvorac vojvode Moritza od Saske (1542–46). Barokna kapelica (1661–71). Muzej (otvoren 1995). Trgovište postaje 1675.
Morley, grad na S Engleske, West Yorkshire, 8 km jz od Leedsa; 57 385 st. Tekst. (vuna) ind. U okolici rudnici ugljena.
Morón ili Sei de Septiembre, grad u provinciji Buenos Aires, 16 km jz od Buenos Airesa, ist. Argentina; 309 380 st. Dio metropolitanskog područja Buenos Airesa. Prehr. ind. Naseljen još u XVI. st.
Morona Santiago, provincija na JI Ekvadora; 25 690 km2, 113 300 st. Gl. grad Macas (23 687 st.). Smještena u planinskom prostoru Anda. Doline rijeka Upano i Jurambiano; poljoprivreda. Bogatstvo šuma (cedar, mahagonij i… Nastavi čitati →
Moroni, gl. i najveći grad te luka otočne države Komori (Indijski ocean), na zap. obali otoka i distrikta Ngazidja, 42 872 st. Smjestio se na sjev. obali Mozambičkoga kanala. Proizvodnja esencijalnih ulja, bezalkoholnih pića, cementa, drva i kovina.… Nastavi čitati →
Morris Jesup, rt, najsjevernija točka na otoku Grenlandu, o. 710 km od Sjev. pola. Jedna od najsjevernijih kopnenih točaka na Zemlji. Prvi je do nje došao 1900. amer. istraživač Arktika Robert E. Peary.
Mors, otok na SZ Danske, u zaljevu Limfjorden, na SZ Jyllanda; 368 km2, o. 30 000 st. Najveće naselje Nykøbing. Poljodjelstvo u unutrašnjosti. Ribarstvo na obali (kamenice).
Morska struja zapadnih vjetrova (također Antarktička cirkumpolarna struja), hladna ist. morska struja u juž. dijelovima oceana, u području puhanja zap. vjetrova, između suptrop. i antarktičke konvergencije. U Atlantskom oceanu ima sjeveroist. smjer; jedan ogranak prelazi u Benguelsku struju, a drugi… Nastavi čitati →
morski tjesnaci, suženi morski prostori koji odvajaju dijelove kopna. Spajaju oceane (Magellanov), mora (Bospor, Dardaneli) ili mora s oceanom (Gibraltar, La Manche ili Engleski kanal). Posebnu važnost imaju u pom. prometu. Prometovanje je uređeno međunar. pravom.
morski val, periodično i prisilno gibanje površinske vode mora. Sastoji se od brijega (dio vala koji se diže iznad sr. razine mora) i dola (dio vala koji je ispod sr. razine mora). Valovi nastaju djelovanjem vjetra, ali i struja,… Nastavi čitati →
morsko dno, površinski dio litosfere prekriven morskom vodom. Geomorfološki se dijeli na podmorski dio obalnog pojasa (abrazijska terasa; žal), šelf 0–200 m dubine (kontinentski prag ili rub), slaz (kontinentska padina ili odsjek) 200–3500 m dubine (prijelazne geosinklinalne oblasti; uključuju… Nastavi čitati →
Moselle (njemački Mosel, antički Mosella), rijeka na zapadu Europe, duga oko 545 km; porječje 28 000 km2. Izvire u Vogezima na sjeveroistoku Francuske, teče prema sjeveru kroz Luksemburg i zapadnu Njemačku, gdje kraj Koblenza utječe… Nastavi čitati →
Moselle, dep. na SI Francuske, regija Lorraine (Lorena); 6216 km2, 1 040 896 st. Proteže se od masiva Vogeza na JI, preko platoa Lorrain (180 m) do granice s Luksemburgom na S. Sjeverozap. dijelom teče… Nastavi čitati →
Moskva, r. na Z Rusije, pritok Oke u bazenu Volge, duga 502 km; porječje o. 17 600 km2. Izvire na Moskovskoj visoravni, teče prema I. Utječe u Oku ispod Kolomne. Gl. pritoci: Ruza, Istra, Jauzea,… Nastavi čitati →
Moskva, glavni i najveći grad Ruske Federacije; 10 381 222 st. (aglomeracija 14 435 176 st.). Gosp., polit., prom., obrazovno i kult. središte Rusije. Plovnim kanalima Moskva i Volga–Don povezana s Baltičkim, Bijelim, Crnim i… Nastavi čitati →
Moslavačka gora, planina u Hrvatskoj, između rijeka Česme, Lonje i Ilove. Najviši vrh 489 m. Građena pretežno od granita, gnajsa, amfibolita. Djelomično pošumljena. Na juž. padinama uzgoj vinove loze. Kamenolom kraj Kamenice (granit). U prigorju ležišta nafte (moslavački naftni bazen).
Moslavina, kraj u Hrvatskoj između rijeka Česme na sjeveru i zapadu, Lonje na jugu i Ilove na istoku. U užem smislu obuhvaća samo jugozapadno prigorje Moslavačke gore. Poljoprivreda; vinogradarstvo i stočarstvo. Ležišta nafte i prirodnoga plina. Kamenolomi (granit i… Nastavi čitati →
Mosor, planina u Dalmaciji, sjeveroistočno od Splita. Dinarskoga je smjera pružanja (sjeverozapad–jugoistok); duga 25 km. Najviši je vrh Veliki Kabal (1339 m). Građen je od krednih vapnenaca, dolomita i flišnih lapora; bez vegetacije. Većim je dijelom krševit. Brojne… Nastavi čitati →
Moss, grad i morska luka na ist. obali fjorda Oslo, provincija Åstfold, jugoist. Norveška; 34 522 st. Trg. i industr. središte. Brodogradnja. Željezare. Papirna, kovinska i pamučna ind. Proizvodnja piva, stakla, asfalta i katrana. Turizam. Osn. u XVI.… Nastavi čitati →
