GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA

Shizuoka

Shizuoka, gl. grad istoimene prefekture (7779 km2, 3 818 600 st.) u sred. dijelu otoka Honshűa, Japan, u delti r. Abe, 140 km jz od Tokyja; grad 700 500 st., metropolitansko područje 1 … Nastavi čitati

Shkodër → Skadar

Shkodër Skadar

Shkumbini

Shkumbini (također Shkumbint), r. u sred. dijelu Albanije, duga 80 km. Izvire u podnožju Jablanice (granica s Makedonijom), ulijeva se u Jadransko more s od lagune Karavastase. Tradicionalno čini svojevrsnu granicu dviju alb. dijalekata (gegijskog na S i toskijskog na J).

Sholāpur

Sholāpur (također Solapur), grad na JI sav. države Mahārāshtra, zap. Indija, na r. Sīna, 340 km ji od Mumbaija; 1 030 700 st. Želj. (pruga Mumbai–Hyderabad) i cestovno križište, trg. središte poljoprivr. kraja (uzgoj pamuka, pšenice, prosa, šećerne… Nastavi čitati

Shreveport

Shreveport, grad i riječna luka u sjeverozap. dijelu sav. države Louisiana, na r. Red River (pritok Mississippija), 30 km od granice s Texasom; grad 196 200 st., aglomeracija Shreveport–Bossier City 400 000 st. Regionalno trg. i industr.… Nastavi čitati

Shrewsbury

Shrewsbury, gl. grad grofovije Shropshire, zap. Engleska, na r. Severn, blizu granice s Walesom, 60 km sz od Birminghama; 70 100 st. Upr., kult., trg. i industr. središte; proizvodnja vozila, alatnih strojeva, sefova, el. opreme; u okolici razvijena… Nastavi čitati

Shropshire

Shropshire (također Salop), grofovija u zap. Engleskoj, uz granicu s Walesom; 3490 km2, 290 000 st. Rijeka Severn, koja teče sred. dijelom, dijeli grofoviju na nizinski SZ i brežuljkasti J i JZ. U većem dijelu poljoprivr. regija;… Nastavi čitati

Shuaiba

Shuaiba (arap. Ash-Shu’aybah), luka i industr. grad na obali Perz. zaljeva, Kuvajt; 3000 st. Postrojenja za desalinizaciju morske vode (podignuta 1950) među najvećima u svijetu; rafinerije nafte, petrokem., prehr. ind.

Shuangliao

Shuangliao, također Chengchiatun, bivši Liaoyuan, grad na JZ provincije Jilin, sjeveroist. Kina, na r. Liao He, 60 km j od Shenyanga; 468 200 st. Ind. središte rudarskog kraja (bogati rudnici bituminoznog ugljena); termoelektrana, strojarska, kem., petrokem., papirna, tekst. ind.

Shuwaikh

Shuwaikh (arap. Ash-Shuwaykh), luka i gradić na obali Perzijskoga zaljeva, Kuvajt; 16 300 st. Gl. kuvajtska luka; uvoz hrane, građev. materijala, vozila, strojeva, željezne rude, drva i industr. robe. Postrojenja za desalinizaciju morske vode.

Si

Si, oznaka za kem. element → silicij (lat. silicium).

Si Kiang → Xi Jiang

Si Kiang Xi Jiang

Siachen

Siachen, jedan od najvećih planinskih ledenjaka na svijetu, dug o. 70 km, širok do 3 km. Nalazi se u planinskom lancu Karakoram, u dijelu Kashmira koji kontrolira Pakistan. Izvorište r. Nubre (duga 80 km) koja je dio porječja Inda.

sial

sial, naziv za dio Zemljine kore građen od silikatnih minerala koji sadrže silicij i aluminij. U s. od stijena dolaze magmatske u rasponu od granita do gabra, a od minerala kvarc, feldspati, tinjci, amfiboli. Debljine o. 30–35 km, a… Nastavi čitati

Siālkot

Siālkot, grad u sjeveroist. dijelu provincije Punjab, sjev. Pakistan, u blizini granice s Indijom, 200 km ji od Islamabada; 484 700 st. Prom. križište i trg. središte poljoprivr. kraja (uzgoj pšenice, ječma, riže, kukuruza, prosa i šečerne trske).… Nastavi čitati

Siangtan → Xiangtan

Siangtan Xiangtan

Sibinj

Sibinj, naselje i središte istoimene općine, u Brodsko-posavskoj županiji, u Slavoniji, 10 km sjeverozapadno od Slavonskoga Broda. Leži na obroncima Dilja na 118 m nadmorske visine. Naselje ima 2424, a općina 6895 stanovnika (2011). Nalazi se na… Nastavi čitati

Sibinj

Sibinj, starohrv. naziv za rum. grad → Sibiu.

Sibir

Sibir (tatarski: “uspavana zemlja”), ruski i dijelom kazahstanski (krajnji jugozapad) dio sjeverne Azije između Urala na zapadu i Tihog oceana na istoku, te Sjevernoga polarnog mora na sjeveru i rubnih gora srednje Azije na jugu; obuhvaća oko 1/4 azijskoga kopna,… Nastavi čitati

sibirska anticiklona

sibirska anticiklona, također sibirski ili az. maksimum, povremeni sustav visokog atmosferskog pritiska koji se stvara iznad sjeveroist. Sibira u hladnijem dijelu godine na sjev. polutki. Nastaje zbog hlađenja velike kopnene mase. Ugl. se zadržava nisko, do 3000 m. Utječe… Nastavi čitati