GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
ušće, mjesto gdje se tekućica ulijeva u more (ocean), jezero, močvaru ili drugu tekućicu. Može biti deltasto (→ delta) i estuarijsko (→ estuarij).
Utah, slatkovodno jezero na S sav. države Utah, nedaleko od Salt Lake Cityja, SAD; o. 363 km2. Dugo o. 39 km, široko 13 km. Tektonskog podrijetla. Iz jezera istječe r. Jordan.
Utah, sav. država (od 1896) na Z SAD-a; 212 816 km2 (11. po površini), 2 427 340 st. (35. po br. st.). U smjeru S–J proteže se u duljini od o. 555 km, a u smjeru I–Z o.… Nastavi čitati →
Utica, grad i riječna luka na r. Mohawk i kanalu New York State (Erie–Hudson), sav. država New York, o. 80 km i od Syracuse, SAD; 58 590 st. Prom. i industr. središte poljoprivr. okolice (mljekarstvo). Elektron., tekst., papirna i… Nastavi čitati →
Utrecht, provincija u sred. Nizozemskoj; 1356 km2 (površinom najmanja), 1 170 622 st. Gl. grad Utrecht. Stočarstvo. Hortikultura u okolici Amersfoorta i Utrechta. Uzgoj voća. Na SZ polderi; mljekarstvo. Turizam.
Utrecht, grad u sred. Nizozemskoj, glavni grad istoimene provincije, 32 km ji od Amsterdama; 275 380 st. Leži na kanalu Amsterdam–Rijn (Rajna). Trg., industr., prom. i financ. središte. Prehr., kovinska, kem., tekst. i drvna (namještaj) ind.; proizvodnja strojeva… Nastavi čitati →
Utsunomiya, grad na J sred. Japana, u sred. dijelu otoka Honshūa, gl. grad prefekture Tochigi (od 1884); 449 865 st. Trg. i industr. središte. Duhanska, prehr., kovinska i papirna ind. Ovdje je tijekom II. svj. rata bila preseljena ind.… Nastavi čitati →
Uttar Pradeš (Uttar Pradesh), savezna država na sjeveru Indije; 243 286 km2, oko 200 milijuna stanovnika (najnaseljenija savezna država; 822 stanovnika/km2). Glavni grad Lakhnau (Lucknow). Na sjeveru Himalaje, središnji dio (oko 3/4 površine) obuhvaća nizinsko… Nastavi čitati →
Uusikaupunki (šved. Nystad), grad i luka u jugozap. Finskoj, na obali Baltičkoga mora; 16 260 st. Automob. ind. Osnovao ga 1617. šved. kralj Gustav II. Adolf. Ovdje je potpisan mirovni sporazum između Švedske i Rusije 1721. (Nystadski mir).
Uusimaa (punim nazivom Uudenmaan Lääni, šved. Nyland), provincija u juž. Finskoj, uz Finski zaljev; 6366 km2, 1 362 470 st. Adm. središte Helsinki. Sjev. dio planinski, na J nizinsko područje. Poljodjelstvo; uzgoj raži, krumpira, šećerne repe. Stočarstvo. Drvna… Nastavi čitati →
uvala, naziv za dio mora uvučen u kopno. Nastala je potapanjem suhih dolina poslije pleistocena. Oblikovala se egzogenim procesima (spiranje i korozija) u klastičnim ili manje otpornim karbonatnim stijenama.
Uvs, najveće jezero u Mongoliji, 753 m iznad mora; 3350 km2. Sjeveroist. dio jezera nalazi se u Republici Tuvi (Rusija). Plitko i vrlo slano. U jezero utječu rijeke Narin-Gol i Tas. Područje se od 2001. nalazi na… Nastavi čitati →
Uxmal, ruševine drevnoga grada plemena Maya u jugoist. Meksiku, poluotok Yucatán, oko 80 km j od Méride i 150 km jz od Chichén Itze. Leži u trop. kišnoj šumi. Gl. grad carstva Maya (oko 600–900) i gl. središte njihovih… Nastavi čitati →
Uzdolje, selo u Dalmaciji, općina Biskupija, Šibensko-kninska županija; 214 st. Smjestilo se u Kosovu polju. Ostaci starohrv. crkvice sv. Luke. Na sačuvanim fragmentima oltarne pregrade (datirane 895) spominje se ime hrv. kneza Mutimira.
Užgorod (mađ. Ungvár, slovač. Užhorod), grad u jugozap. Ukrajini, adm. središte Zakarpatske oblasti; 117 878 st. Leži na r. Užon, podno jugozap. padine Ist. Karpata, 4 km i od granice sa Slovačkom. Prehr., drvna i kovinska ind.; proizv. alata, namještaja.… Nastavi čitati →
Užice (1947–92. Titovo Užice), grad u Srbiji, na r. Đetinji; 55 864 st. Kovinska ind., proizvodnja strojeva. Uzgoj voća. Muzej. Ruševine iz srednjovj. razdoblja. Sjedište partiz. vojske 1941.
Vaal, r. u Južnoafr. Republici, duga 1210 km. Izvire na padinama gorja Drakensberg u provinciji Mpumalanga, na granici sa Swazilandom, utječe u Oranje nedaleko od Douglasa. Veći dio godine ima nizak vodostaj; najviši u srpnju i kolovozu. Nije plovna. Brana (natapanje).
