GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Västernorrland, provincija u sjeveroist. Švedskoj, na obali Botničkoga zaljeva; 21 678 km2, 242 843 st. Unutrašnjost izrazito šumovita; drvna ind. Gl. i najveći grad Härnösand.
Västmanland, provincija u sred. Švedskoj; 6302 km2, 263 089 st. Na JI plodna nizina; poljoprivreda (mljekarstvo). Rudarstvo; ležišta željezne rude, bakra, olova i cinka. Gl. i najveći grad Västerås.
Västra Götaland, pokrajina na jugozapadu Švedske; 23 942 km2, 1 603 239 stanovnika (2013). Uglavnom brežuljkasto područje, zaravnjeno u okolici jezera Vänern. Najvažnija tekućica rijeka Göta (istječe iz jezera Vänern i utječe u Kattegat kraj Göteborga) na… Nastavi čitati →
Vatnajökull, ledeni pokrov na JI Islanda, prekriva površinu od 8456 km2. Najveći ledeni pokrov na sjev. hemisferi, uz onaj na Grenlandu. Prosj. debljina leda veća od 900 m. Ispod njega nalazi se nekoliko aktivnih vulkana, koji prilikom… Nastavi čitati →
Vättern, tektonsko jezero u sred. Švedskoj, ji od jezera Vänern; 1911 km2 (2. po veličini). Dugo o. 130 km, a široko 32 km. Najveća dubina 130 m. Rijekom Motala Ström voda iz jezera odvodi se u Baltičko more.… Nastavi čitati →
Vaucluse, dep. u jugoist. Francuskoj, regija Provence-Alpes-Côte-d’Azur; 3567 km2, 532 119 st. Na I vapnenačko gorje (najviši vrh Mont Ventoux, 1909 m). Osn. 1793. Zap. dio nizinski; poljoprivreda uz natapanje (neki od kanala datiraju još iz srednjovj.… Nastavi čitati →
Vaud (njem. Waadt), kanton u jugozap. Švicarskoj; 3212 km2, 650 153 st. Na JI obuhvaća dio Bernskih Alpa, na Z dio Jure i Švic. visoravni. Gl. i najveći grad Lausanne. Vinogradarstvo; najveći proizvođač vina u Švicarskoj (os. bijelog).… Nastavi čitati →
Växjö, grad u južnoj Švedskoj, upravno središte pokrajine Kronoberg; 60 887 stanovnika (2010). Leži na obali istoimenoga jezera. Željezničko čvorište i industrijsko središte. Tekstilna, drvna, elektrotehnička industrija; metalurgija. Proizvodnja papira, žigica i namještaja. Katedrala (XII. stoljeće); sjedište luteranske biskupije.… Nastavi čitati →
Vejle, grad i luka na jugoistočnoj obali poluotoka Jyllanda, Danska; 52 449 stanovnika. Leži na obali istoimenoga fjorda (dug oko 24 km). Važno trgovačko središte za poljoprivredne proizvode iz okolice (mljekarstvo). Tekstilna, prehrambena i kovinska industrija; proizvodnja igračaka.… Nastavi čitati →
Vela Luka, naselje i središte istoimene općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, na zapadnoj obali otoka Korčule, u istoimenom zaljevu (9,2 km). Naselje, ujedno i jedino u općini, ima 4137 stanovnika (2011). Poljoprivreda (maslinarstvo, vinogradarstvo, smokva). Prerada ribe; industrija ribljih konzervi.… Nastavi čitati →
veld (afrikaans), ravničarska stepa u juž. Africi (Oranje i Transvaal), vrlo povoljna za stočarstvo i poljodjelstvo (u dijelu gdje ima dovoljno padalina).
Velebit, najduža planina u Hrvatskoj, pruža se u duljini od 145 km usporedno s Velebitskim kanalom od Senjske drage i Vratnika do gornjeg toka Zrmanje. Između Senjske drage i dubokoga dolinskog usjeka Brušanke pruža se sjeverni, a od Brušanke… Nastavi čitati →
Velebitski kanal, morski prolaz uz Velebitsko podgorje, proteže se između otoka Krka, Prvića, Golog, Raba i Paga te kopna (Velebita) i sjeveroistočne obale Ravnih kotara; dug 121 km, širok 3–4 km. Dubina se povećava od sjeverozapada (60–70… Nastavi čitati →
Velebitsko podgorje, područje u podnožju Velebita, između Senja na sjeverozapadu i rijeke Zrmanje na jugoistoku. U građi prevladavaju vapnenci gornjo-kredne starosti. Vegetacija je devastirana pod utjecajem čovjeka i stoke (koza). Turizam (Senj, Jablanac i Karlobag); razvija se od 1960-ih… Nastavi čitati →
Velenje, grad u sjev. Sloveniji, regija Savinjska, 19 km sz od Celja; 26 399 st. Izgrađen kao rudarski grad u Velenjskoj ili Šaleškoj kotlini, podno srednjovj. grada Šaleka. Rudnik lignita (eksploatacija počela 1887). Kem. ind.; tvornica kućanskih aparata Gorenje.… Nastavi čitati →
Velež, planina u zap. Hercegovini, pruža se i od Mostara i r. Neretve; najviši vrh Botin, 1968 m. Građena od vapnenca. Dijelom prekrivena šumom. Na sjev. padinama tragovi pleistocenske glacijacije. U podnožju se javljaju izvori; najveći vrelo Bune. Zap. podnožjem prolazi cesta Sarajevo–Ploče.
Veli Lošinj, naselje, administrativno pripada gradskom upravnom području Maloga Lošinja, u Primorsko-goranskoj županiji; leži na 2 m nadmorske visine. Nalazi se na jugoistočnoj obali otoka Lošinja, 5,7 km jugoistočno od Maloga Lošinja; 901 stanovnik (2011). Smjestio se… Nastavi čitati →
Velika, naselje i središte istoimene općine,u Požeško-slavonskoj županiji, u Slavoniji, 15 km sjeverno od Požege. Leži uz potok Veličanku na 275 m nadmorske visine. Naselje ima 2117, a općina 5607 stanovnika (2011). Nalazi se na cesti Požega –Slatina. Poljoprivreda,… Nastavi čitati →
Velika arapska pustinja (arap. Ar-Rub’ al-Hālī), pustinja na Arap. poluotoku, proteže se na teritoriju Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arap. Emirata, Omana, Jemena, Katara, Kuvajta i Jordana; obuhvaća o. 2 300 000 km2. Na Z (Arap. platforma) u građi prevladavaju… Nastavi čitati →
Velika arteška zavala (engl. Great Artesian Basin, također Great Australian Basin), jedno od najvećih područja s arteškom vodom u svijetu, u unutrašnjosti Australije; o. 1 750 000 km2 (o. 1/5 Australije). Pruža se od obale zaljeva Carpentaria na S… Nastavi čitati →
