GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Busto Arsizio, grad u s Italiji, 30 km sz od Milana, provincija Varese, regija Lombardija; 77 000 st. Tekst. ind. Katedrala i crkva iz XVI. st.
Buško jezero (nekad Buško blato), jezero na ji rubu Livanjskog polja, jz Bosna, na vis. od 702–706 m n. m.; 48 km2. Okruženo je visokim planinama koje se strmo izdižu od njegovih obala: Kamešnicom, Tušnicom, Ošljarom i dr.… Nastavi čitati →
Butare (prije Astrida), grad u j Ruandi, 77 000 st. Trg. i kult. središte. Cestovno križište. Sveučilište (1963), nar. muzej; sjedište biskupije.
Butišnica, rijeka u s Dalmaciji, desni pritok Krke, duga 39 km; porječje 225 km2; izvire kod sela Kaldrme, a utječe u Krku u Kninu. Njezinom dolinom prolazi želj. pruga koja spaja Dalmaciju sa sred. Hrvatskom.
Butte, grad u jz Montani, SAD; sjedište okruga Silver Bow u Stjenjaku (na 1757 m n. m.); s 34 800 st. četvrti grad u Montani. Nastao 1860-ih god. u području bogatom rudama (bakar, srebro, cink, mangan i zlato). Laka… Nastavi čitati →
Butterworth, grad u sz Maleziji, u sav. državi Pinang, nasuprot 3 km udaljenom otoku Pinangu u Malajskom prolazu; 78 000 st. Postrojenja za proizvodnju čelika i uvoz nafte. U okolici plantaže gume.
Butuan, gl. grad provincije Agusan del Norte, na SI otoka Mindanao, Filipini. Leži na r. Agusanu, 8 km od ušća u zaljev Butuan; 247 100 st. Cestovno križište, uzletište. Regionalno naftno sabiralište; pilane. Sjedište biskupije. Isusovačka misija potkraj XVI.… Nastavi čitati →
Butung, također Buton, indonez. otok ji od Sulawesija, u provinciji Sulawesi Tenggara; 5180 km2, 317 100 st. (1980). Najveći grad i luka Baubau, na jz obali. Mnogobrojne malene uvale. Proizvodnja tikovine za brodogradnju i bitumena; prehr.… Nastavi čitati →
Buxtehude, grad u s Njemačkoj, u sav. pokrajini Niedersachsen, na r. Este, 25 km jz od Hamburga; 38 514 st. (2003). Razvio se uz benediktinski samostan osn. 1197; proglašen gradom 1237, član Hanzeatske lige od 1363.
Buxton, grad u sr. Engleskoj, grofovija Derbyshire, 30 km ji od Manchestera; 20 800 st.; laka ind. Cestovno križište. Ljetovalište; radioaktivna termalna vrela (rim. Aquae Arnemetiae).
Buys-Ballot, Christophorus Henricus Didericus, niz. meteorolog (Kloetinge, 10. X. 1817 – Utrecht, 3. II. 1890). Prof. na Sveučilištu u Utrechtu i osnivač niz. meteorološkog instituta 1854. Osnovao prvi eur. sustav za najavljivanje oluje; 1857. pronašao barički zakon vjetra, po njemu nazvan Buys-Ballotov zakon.
Büyükmenderes, r. u z Turskoj, duga 390 km; izvire u planinama kraj grada Afyona i teče prema JZ, gdje utječe u Egejsko more ji od otoka Sam(os)a. Plodna dolina u donjem dijelu toka. Poznata još iz ant. razdoblja kao Meander.
Buzău, grad i središte istoimenog okruga u ji Rumunjskoj, na istoimenoj rijeci, 100 km si od Bukurešta, u ji podnožju Transilvanskih Alpa, na rubu dunavske ravnice; 145 400 st. Prometno križište; naftovod (Ploeşti–Galaţi), rafinerija. Industrija (kovinska, tekst.). Trg. središte… Nastavi čitati →
Buzău, okrug u ji Rumunjskoj; 6072 km2, 526 200 st. Gl. grad Buzău. Raznovrsna ind. (kovinska, kem., tekst., građev. materijala, proizvodnja strojeva, vina i cigareta). Rafinerije nafte (Buzău, Râmnicu Sărat). Naftna polja. Poljoprivreda (uzgoj pšenice i stoke).
Buzău, rijeka u i Rumunjskoj, duga 240 km; izvire u i dijelu Transilvanskih Alpa i teče prema JI, a zatim skreće prema SI i ulijeva se u Siret, o. 30 km z od grada Galaţa.
Buzuluk, grad u z Rusiji, u oblasti Orenburgu, na r. Samari u j Uralu; na želj. pruzi 145 km i od grada Samare; 85 100 st.; trg. središte na rubu stepske regije; teška metalurgija, ind. poljoprivr. strojeva; 4 tehn. fakulteta.
Buzzards Bay, zaljev Atlantskog oceana, na JI sav. države Massachusetts u SAD-u; 48 km dug i 8–16 km širok; u si dijelu kanalom Cape Cod povezan s istoimenom zaljevom; na JI omeđen Elizabetinim otočjem; mnogobrojna ribarska sela, ljetna odmarališta… Nastavi čitati →
Bydgoszcz, gl. grad u vojvodstvu Kujawsko-pomorskie u s Poljskoj, 110 km si od Poznańa, blizu utoka r. Brde u Vislu; 386 600 st. Želj. čvorište (povezuje Gornju Šlesku s baltičkim lukama), riječna i zračna luka. Industrijsko (drvna, tekst., kovinska,… Nastavi čitati →