GEOLOGIJA

forsterit

forsterit, mineral, Mg2SiO4; kristalizira u rompskom sustavu i zajedno s fajalitom čini niz minerala mješanaca; važan kao komponenta u petrogenome mineralu olivinu. Žućkastosiv, bijel, zelenkast, dolazi u magmatskim i metamorfnim stijenama.

fosilne smole

fosilne smole, fosilizirane smole biljaka iz različitih razdoblja geol. prošlosti. → jantar

ftaniti

ftaniti, sitnozrnati kremeni agregat koji dolazi kao uložak u stijenama. Nastali su organogeno, kemijski i metamorfozom.

fulgurit

fulgurit, cjevaste pojave staklastih stijena nastalih udarom groma i taljenjem bilo kojega drugog tipa stijena. Razmjerno česte na vrhovima planina.

fumarole

fumarole, mjesta u područjima vulkanske aktivnosti na kojima izbijaju vrući plinovi i pare (→ solfatare, → mofete). Izlaz plinova (H2S, HF, CO2, SO2) i para (vodena para) omogućuju pukotinski sustavi.

fusain ili fusit

fusain ili fusit (franc.), mineralni ili fosilni drveni ugljen, vlaknasti ugljen, nastao od fosilnih paprati; crn, lako se mrvi u sitne čađave čestice, sadrži velike količine fosfora, a nalazi se u kamenom i mrkom ugljenu.

gabro

gabro, magmatska intruzivna stijena u čiji mineralni sastav ulaze bazični plagioklasi (labrador, bitovnit, anortit) i monoklinski piroksen (dijalag). Kao sporedni mineralni sastojci mogu doći olivin, amfibol i biotit. Upotrebljava se u građevinarstvu zbog velike čvrstoće, i kao ukrasni kamen… Nastavi čitati

gadolinit

gadolinit, mineral, Y2Fe2+Be2Si2O10; kristalizira u monoklinskom sustavu, Y može biti zamijenjen s Ce, La, Nd, Th; tamnosmeđi mineral, radioaktivan s obzirom na sadržaj Th, vezan uz granitne pegmatite. Najveća… Nastavi čitati

galenit ili olovni sjajnik

galenit ili olovni sjajnik, mineral, PbS; kristalizira u kubičnom sustavu, kristali su heksaedarski i oktaedarski ili njihova kombinacija, često skeletnog rasta. Važan rudni mineral olova a također i srebra; ugl. hidrotermalnog postanka, dolazi zajedno sa → sfaleritom (ZnS). Poznati lokalitet Stari Trg, Kosovo.

garnijerit

garnijerit (prema franc. geologu Julesu Garnieru), numejit, općenit naziv za nikalne silikate s vodom; važna ruda nikla kojega može biti 4–25%; nastao je kao produkt alteracija olivina i olivinskih serpentinita, dolazi u sitnim vlaknastim agregatima smaragdnozelene boje.

gedanit

gedanit, fosilna smola slična jantaru, upotrebljava se kao ukras; nalazišta na Baltiku.

geoda

geoda (grč.), šupljina u stijeni sferična oblika ispunjena mineralima koji rastu prema centru.

geologija

geologija (grčki:  zemlja, logos riječ; znanost), znanost o Zemlji, proučava postanak, građu, sastav, fizička svojstva, strukturu, dinamiku, povijest i razvitak Zemlje. Nagao razvoj cjelokupne znanosti u posljednjih 150 god. doveo je do uvođenja specijalističkih disciplina unutar geologije te… Nastavi čitati

geološka građa

geološka građa, građa Zemlje koja se može raščlaniti na pojedine zaokružene regije i cjeline.

geološka karta

geološka karta, karta koja pokazuje površinsku raspodjelu stijena, njihovu starost i strukturne značajke.

geosinklinala

geosinklinala (grč.), izdužen, ulegnut i labilan sedimentacijski prostor litosfere između kontinentskih masa. U geol. prošlosti u geosinklinalama su se nakupljali sedimenti sa susjednih kopnenih blokova, koji su se poslije, pod utjecajem orogenetskih sila, nabrali u velika gorja. Tako su nastala… Nastavi čitati

geotehnika

geotehnika (grč.), ili inženjerska geologija, dio primijenjene geologije koji se bavi gradnjom u podzemlju i nadzemlju kao i stijenama i tlima. Mehan. i fizikalne osnove geotehnici daju mehanika tla, mehanika stijena i vodogradnja. Područja geotehnike su gradnja tunela, rudokopa, nasipa,… Nastavi čitati

geotermički gradijent

geotermički gradijent, promjena (porast) temperature s porastom dubine u Zemljinoj kori, izražava se u °C/km i varira od mjesta do mjesta.

geotermički stupanj

geotermički stupanj, prosječna dubina unutar Zemljine kore koja odgovara porastu temperature od 1 °C (Europa 32,3 m).

getit ili goethit

getit ili goethit, mineral, FeO(OH), kristalizira u rompskom sustavu, kristali su rijetki (igličasti i prizmatski izduženi). Najčešće se javlja u bubrežastim i kuglastim agregatima (baršunovac), nastaje u oksidativnim uvjetima trošenjem minerala koji sadrže željezo, sastojak je limonita. Poznato nalazište… Nastavi čitati