Nordenskiöld (Nordenskjöld), Nils Otto, šved. geolog, geograf i istraživač (Sjögle, 6. XII. 1869 – Göteborg, 2. VI. 1928). Predavač mineralogije i geologije u Uppsali. Vodio ekspediciju na J Juž. Amerike (1895–97); njegova otkrića u Patagoniji… Nastavi čitati →
Nordenskiöld, Adolf Erik, šved. geolog, mineralog, geograf i istraživač (Helsinki, 18. XI. 1832 – Dalbyö, 12. VIII. 1901). God. 1858. pridružio se ekspediciji na arktički otok Spitsbergen (između Norveške i Grenlanda). Postao prof. mineralogije i… Nastavi čitati →
norit, intruzivna bazična magmatska stijena, pripada gabroidima. U mineralni sastav ulaze ortopirokseni (rompski pirokseni, hipersten) i bazični plagioklasi.
normativni sustav, sustav klasifikacije magmatskih stijena temeljen na preračunu kem. sastava stijene u idealizirani mineralni sastav.
ofioliti, dijelovi oceanske kore koji su navučeni (obducirani) na aktivan kontinentalni rub. Asocijacija stijena koje dolaze u o. su peridotiti, gabro, dijabaz i bazalt uz dubokomorske sedimente (rožnjaci, litificirani mulj).
ofitska struktura, struktura tipična za bazične žične magmatske stijene, → dijabaz. Karakterizira je mreža isprepletenih štapića plagioklasa između kojih se nalaze zrna piroksena i/ili amfibola. Takva tekstura daje stijeni dobra mehan. svojstva.
oligocen, razdoblje geol. prošlosti u → tercijaru, odn. paleogenu. Treća od pet tercijarnih epoha, proteže se u rasponu od prije 34 do prije 23 mil. god.
oligoklas, mineral iz niza plagioklasa koji sadrži 10–30 molarnih % anortitne komponente. Ubraja se u kisele plagioklase, dolazi kao gl. mineral u kiselim magmatskim stijenama te nekim od metamorfnih stijena.
olivin, značajan petrogeni mineral, tvori čvrstu otopinu (mineral mješanac) između dvaju krajnjih članova forsterita (Mg2[SiO4]) i fajalita (Fe2[SiO4]). Kristalizira u rompskom sustavu. Fiz. svojstva ovisna o sastavu; zelene do maslinastozelene boje… Nastavi čitati →
omfacit, mineral, kalcijsko natrijski monoklinski piroksen izrazite zelene boje, javlja se u stijenama čija je geneza vezana uz visoke tlakove i temperature. → eklogit
oniks 1. Poludragi kamen, sitnozrnat do kriptokristalast agregat kvarca (kremena) slojevite građe, pojedini slojevi mogu biti obojeni. Rabi se za izradu ukrasnih predmeta i nakita. 2. Providni slojevi kalcita iz špiljskih naslaga, naziva se mramorni o.
onkolit, karbonatna sedimentna stijena sastavljena pretežno od onkoida (zrna koja nastaju lijepljenjem mulja oko org. čestice i pokazuju spužvastu građu).
ooidi, kuglasta do elipsoidna karbonatna zrna koja se sastoje od jezgre i koncentričnih ovoja izgrađenih od radijalno ili tangencijalno orijentiranih kristalića aragonita ili kalcita. Tvore sedimentnu stijenu oolit.
oolit 1. Karbonatna sedimentna stijena sastavljena pretežno od ooida. 2. Kuglasti mineralni agregat s koncentričnim ljuskavim ovojima (limonit, boksit).
ooza, finozrnate pelagičke naslage koje sadrže više od 30% materijala org. podrijetla.
opal (iz sanskrta úpalah, preko grčkoga: opállios dragi kamen i njemačkoga: Opal), amorfni mineral, SiO2 H2O, neki ga autori smatraju mineraloidom zbog nedostatka kristalne strukture. Dolazi u kuglastim, grozdastim i bubrežastim agregatima. Obojen od različitih… Nastavi čitati →
opsidijan, vulkansko staklo, kisela efuzivna magmatska stijena koja zbog nagla hlađenja nije iskristalizirala. Odlikuje se školjkastim lomom i staklastim sjajem. Naziv prema Obsiusu koji ju je navodno otkrio.
ordovicij (prema keltskom plemenu Ordovices u sjev. Walesu), drugo razdoblje u paleozojskoj eri geol. prošlosti koje je trajalo 45 mil. god. (od prije 488 mil. do prije 443 mil. godina).
organogene stijene, stijene nastale s pomoću i iz organizama, životinja (zoogene) ili biljaka (fitogene), sadrže fosile. Tipični predstavnici takvih stijena su → vapnenci, zoogeni vapnenci (koraljni, foraminiferski) i fitogeni vapnenci (litotamnijski vapnenci).
