GLAZBENE UMJETNOSTI I BALET
Feldman, Morton, amer. skladatelj (New York, 12. I. 1926 – Buffalo, 3. IX. 1987). Od 1949. povezan sa J. Cageom. Djela: za orkestar Intersection; Structures; On Time and The Instrumental Factor; za… Nastavi čitati →
Feliciano, José, američki rock pjevač, gitarist i skladatelj (Lares, Portoriko, 10. IX. 1945). Slijep od djetinjstva, mladost proveo u newyorškom Spanish Harlemu. Sa 17 godina počinje nastupati u Greenwich Villageu. Svjetsku slavu postiže 1968. obradom uspješnice grupe… Nastavi čitati →
Feller, Marijan, hrvatski pijanist i glazbeni pedagog (Donja Stubica, 19. I. 1903 – Sarajevo, 9. V. 1974). Studirao u Zagrebu, usavršavao se u Parizu. Od 1924. u Zagrebu nastavnik klavira, od 1925. koncertni pijanist, od… Nastavi čitati →
Fellerer, Karl Gustav, njemački muzikolog (Freising, 7. VII. 1902 – München, 7. I. 1984). Studirao u Münchenu i Berlinu, 1927–32. docent u Münsteru, 1932–39. profesor u Fribourgu (Švicarska), 1939–70. u Kölnu. Od 1930. uređivao Kirchenmusikalisches… Nastavi čitati →
Ferguson, Maynard, kanadski jazz trubač i vođa orkestra (Verdun, Montreal, 4. V. 1928 – Ventura, California, 23. VIII. 2006). Nakon studija na francuskom konzervatoriju u Montrealu, stječe svjetsku slavu kao član orkestra Stana Kentona, posebice zbog sposobnosti… Nastavi čitati →
Ferré, Léo, franc. šansonijer i skladatelj (Monte Carlo, 24. VIII. 1916 – Castellina in Chianti, 14. VII. 1993). Kao pjevač šansona nastupio u Parizu 1946. pjevajući buntovne i angažirane pjesme. Istaknuti predstavnik anarhističke i sarkastične šansone kojima se kritiziraju društv. običaji i lažni… Nastavi čitati →
Ferry, Bryan, britanski rock kantautor (Washington, Tyne and Wear, 26. IX. 1945). Diplomirani akademski slikar u klasi utemeljitelja engleskoga pop arta Richarda Hamiltona, započeo je samostalnu karijeru albumom obrada tuđih skladba These Foolish Things (1973) nakon velikog… Nastavi čitati →
fescennini versus (lat., vjerojatno po etrurskom gradu Fescenniji), u ant. Italiji i Rimu šaljive, posprdne i opscene svatovske pjesme, pretežno improvizirane rugalice u kojima su pjevači, sudjelujući naizmjence, jedan drugome uzvraćali pogrde. Prema nekim ant. piscima f. v. ili fesceninske… Nastavi čitati →
Festa, Costanzo, talijanski skladatelj (Pijemont, između 1485. i 1490 – Rim, 10. IV. 1545). Od 1517. pjevač papinske kapele u Rimu. Prvi važniji predstavnik Rimske škole, među prvima skladao madrigale za zbor a cappella. Djela: madrigali,… Nastavi čitati →
festivali i smotre, svečane priredbe na kojima se prezentiraju dostignuća iz nekog umj. područja (glazba, kazalište, film, folklor, šport i dr.). Festivali su najčešće izborni i natjecateljski, dok smotre ugl. imaju nenatjecateljski karakter.
Kazališni festivali. U svijetu se,… Nastavi čitati →
Fétis, François-Joseph, belg. muzikolog i skladatelj (Mons, 25. III. 1784 – Bruxelles, 26. III. 1871). Studirao u Parizu. Orguljaš u Douaiu, prof. na Konzervatoriju u Parizu, glazb. kritičar i publicist, utemeljitelj i urednik (1827–35) Revue… Nastavi čitati →
Fibich, Zděnek, češki skladatelj (Všebořice, 21. XII. 1850 – Prag, 15. X. 1900). Studirao u Leipzigu, Parizu i Mannheimu. Godinu dana učitelj glazbe u Vilniusu, od 1875–81. u Pragu dirigent Narodnoga kazališta i Ruske crkve,… Nastavi čitati →
fidel (starovisokonjem. fidula, novovisokonjem. fiedel), njem. naziv za vrstu srednjovj. gudačkoga glazbala različito nazivanog (vitula, fidula, fidele, fiddle, fidla, viula, viele, vielle) i različito oblikovanog s rezonantnom kutijom u obliku romba, boce, toljage ili kruške, s 1–5 žica.… Nastavi čitati →
Fiedler, Arthur, američki dirigent (Boston, 17. XII. 1894 – Brookline, Massachusetts, 10. VII. 1979). Studirao violinu u Berlinu, 1915–50. član Simfonijskog orkestra u Bostonu, od 1930. dirigent Boston Pops Orchestra, koji je na mnogobrojnim turnejama… Nastavi čitati →
Field, John, irski pijanist i skladatelj (Dublin, 26. VII. 1782 – Moskva, 23. I. 1837). Učio kod djeda, orguljaša u Dublinu, i kod → M. Clementija. Javno izvodio uglavnom njegova djela, pratio ga… Nastavi čitati →
Figaro, dramski i operni lik. P. A. C. Beaumarchais ga je u svojim komedijama Seviljski brijač i Figarov pir kreirao kao duhovita i oštroumna spletkara. F. je glavni lik Mozartove (Figarov pir, 1786) i Rossinijeve (Seviljski brijač, 1816) opere.
figura (lat.) 1. U lik. umjetnosti, prikaz ljudskog ili životinjskog tijela, te nekoga fantastičnog, izmišljenog lika na slici ili u skulpturi (nacrtana, naslikana, oblikovana, iskovana, uklesana, izvezena i sl.). Ljudsko se tijelo prikazuje kao čitav lik čovjeka (akt), gornji dio… Nastavi čitati →
figuracija (lat.) 1. Oblikovanje melodijsko-ritamskih formula za ukrašavanje glazb. fraza, ornamentalno ukrašavanje melodija. Naziv u uporabi od kasnog XVIII. st., no u praksi prisutna od XVI. st. os. u djelima za instrumente s tipkama (tehnika diminucije, koloriranje), u kojima je… Nastavi čitati →
figuralna glazba, polifona menzuralna glazba s dionicama melodijski bogato razvijenima i ritamski složenima, ostvarenima tehnikom figuralnog kontrapunkta (contrapunctum floridum). Osobita značajka djela tzv. niz. polifoničara.
figurativnost (figuralnost, figuracija), karakteristika lik. djela, njegova tematska određenost; prikaz motiva iz realnoga, vidljivog svijeta; protivno nefigurativnost, tj. apstrakcija.
