GLAZBENE UMJETNOSTI I BALET
Kuhnau, Johann, njem. skladatelj i glazb. pisac (Geising, Saska, 6. IV. 1660 – Leipzig, 5. VI. 1722). Školovao se u Dresdenu, od 1684. u Leipzigu orguljaš u crkvi sv. Tome, od 1701. sveuč. glazb. dir.… Nastavi čitati →
kujavjak (kujawiak), polj. ples iz pokrajine Kujawy, poput mazurke, ali nešto brži. Plešu ga parovi krećući se u krugu jednostavnim koracima izvodeći rukama karakteristične pokrete i figure. U XIX. st. uveden u umj. glazbu (Chopinova mazurka op. 6/4, 30/4 i 41/1 zapravo su kujavjaci).
Kukuzel, Jovan (Ivan), bizantski skladatelj i glazbeni teoretičar (Drač, oko 1280 – Atos, oko 1360). Reformator istočnopravoslavavnoga crkvenog pjevanja i notacije, pripisuje mu se stvaranje novobizantskoga notnog pisma (Kukuzelova notacija). Uveo način pjevanja nazvan papadikijsko pjevanje. Napisao… Nastavi čitati →
Kuljerić, Igor, hrvatski skladatelj i dirigent (Šibenik, 1. II. 1938 – Zagreb, 20. IV. 2006). Školovao se u Zagrebu, usavršavao u Milanu i Monte Carlu (I. Markevič). Čembalist Zagrebačkih solista, dirigent Zagrebačke opere te orkestra i zbora… Nastavi čitati →
kumpanija, viteški bojni ples s mačevima (moštra), dio nar. veselja (uz odsijecanje glave volu i prigodnu gozbu) o pokladama i na blagdane na otoku Korčuli (Blato, Čara, Pupnat, Smokvica). Plesači (kumpanjoli) uz plesanje dvoglasno popivaju uz mišnice i bubanj,… Nastavi čitati →
Kunc, Božidar, hrvatski skladatelj, pijanist i glazbeni pedagog (Zagreb, 18. VII. 1903 – Detroit, 1. IV. 1964). Brat → Zinke. Studirao klavir i kompoziciju u Zagrebu, od 1926. nastupao kao pijanist, od 1929.… Nastavi čitati →
Kunc, Zinka, hrvatska sopranistica (Zagreb. 17. V. 1906 – New York, 30. V. 1989). Sestra → Božidara. Studirala u Zagrebu, debitirala 1927. u Ljubljani (Leonora u Trubaduru), od 1928. do 1936. prvakinja… Nastavi čitati →
Kuntarić, Ljubo, hrvatski skladatelj (Čakovec, 20. VI. 1925 – Volosko, 4. X. 2016). Inženjer hidrogradnje, glazbu učio privatno. Istaknuo se na području vedroga glazbenog kazališta (opera naiva purgeriana Tata, udajem se za Crnca; rock-opera Karolina Riječka… Nastavi čitati →
Kupkovič, Ladislav, slovački skladatelj, violinist i dirigent (Bratislava, 17. VIII. 1936). Violinu i dirigiranje studirao u Bratislavi, u kompoziciji samouk. Dirigent Simfonijskog orkestra u Bratislavi i (od 1973) profesor kompozicije na Visokoj glazbenoj školi u Hannoveru. Istaknuti… Nastavi čitati →
Kusevickij (Koussevitzky), Sergej (Serge) Aleksandrovič, ruski i američki dirigent (Višnij Voloček, 26. VII. 1874 – Boston, 4. VI. 1951). Diplomirao u Moskvi. Virtuoz na kontrabasu (nastup u Berlinu 1903, u Londonu 1907), u Moskvi… Nastavi čitati →
kustoda (lat. preko njem.) 1. Prva riječ ili početak prve riječi teksta neke stranice otisnut na dnu teksta prethodne str.; uvedena ponajprije kao pomoć knjigoveži, koristila se do XIX. st., a danas se koristi u rječnicima i enciklopedijama za lakše… Nastavi čitati →
Kuti, Fela Anikolapu, nigerijski glazbenik i politički aktivist (Abeokut, 15. X. 1938 – Lagos, 2. VIII. 1997). Studirao u Londonu i 1961. osnovao svoj prvi sastav Koola Lobitas. U Los Angelesu snima album 69 Los… Nastavi čitati →
Kuti, Femi, nigerijski glazbenik (London, 16. VI. 1962). Sin Fele Kutija, isprva saksofonist u očevu pratećem sastavu Egypt 80, a 1986. pokreće vlastitu grupu Positive Force. Prvi album Tabu objavljuje 1995. Glazbenički i politički blizak ocu.
kvadratna notacija, naziv kojim je → Friedrich Ludwig označio notno pismo takozvane škole Notre Dame (XII. i XIII. st.).
kvadrofonija (njem.), prenošenje zvuka preko 4 neovisna kanala i 4 zvučnika, pri čemu se stvara potpuna prostorna povezanost zvuka lijevo–desno i sprijeda–straga.
kvarta (lat.) glazb Interval od 4 dijatonska stupnja između intonativne visine dvaju tonova. Može biti čista (2 cijela i 1 polustupanj, titrajni omjer 4:3), kromatskom promjenom jednog od vanj. tonova postaje umanjena (1 cijeli i 2 polustupnja) ili povećana (3… Nastavi čitati →
kvartet (talijanski: quartetto od latinskoga: quartus četvrti) 1. Komorni vokalni ili instrumentalni sastav od 4 izvođača. Prema sastavu može biti pjevački (muški, ženski, mješoviti), gudački, puhački (duhački), klavirski (ako je jedan od instrumenata klavir) i sl. 2. Skladba namijenjena nekom od kvartetskih sastava.
kvinta (lat.) glazb Interval od 5 dijatonskih stupnjeva između intonativne visine dvaju tonova. Može biti čista (3 cijela i 1 polustupanj; titrajni omjer 3:2), kromatskom promjenom jednog od vanjskih tonova postaje umanjena (2 cijela i 2 polustupnja) ili povećana (4… Nastavi čitati →
kvintet (talijanski: quintetto od latinskoga: quintus peti) 1. Komorni vokalni ili instrumentalni sastav od 5 izvođača. Vokalni kvinteti najčešće su za 2 soprana, alt, tenor i bas ili za sopran, alt, 2 tenora i bas. Mogu biti a cappella ili… Nastavi čitati →
la 1. Naziv najvišega, šestog tona u heksakordalnom nizu Guida Aretinskog. 2. U romanskim jezicima naziv tona a. 3. U funkcionalnoj solmizaciji (tonika Do) oznaka VI. stupnja ljestvice durskog odn. I. stupnja (tonika) ljestvice molskog načina (→ solmizacija).
