HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
interferentni pojmovi log Pojmovi čiji se opseg djelomično poklapa, tako da uz zajednički dio svaki ima i svoj vlastiti opseg: npr. Sokrat i filozof, vagon i vlak i sl.
interkonfesionalizam, pokušaj sporazuma između više religija. Razvija se poč. XX. st. u zemljama gdje žive pripadnici raznih kršć. crkava (Švicarska, Njemačka, SAD). I. postavlja zahtjev za međuvjerskom suradnjom crkava na soc., kult., ekon. i drugom području.
internat (lat.), odgojni zavod za učenike koji se spremaju za neko zvanje ili iz bilo kojih razloga ne žive u obitelji. Pitomci žive pod nadzorom, u disciplini i prema stalnome dnevnom redu. Obično postoje za odvojene spolove i nekad su… Nastavi čitati →
intramentalno (lat.), u psihologiji i spoznajnoj teoriji, ono što pojedinac doživljava i čega je samo on svjestan. Taj subjektivni doživljaj izmiče tuđem izravnom opažanju i kontroli. Sin: intrasubjektivno.
introjekcija (lat.), postupak po kojemu čovjek doživljaje i procese koje opaža u vlastitoj svijesti primjenjuje na objekte i procese vanj. svijeta. Termin je u filozofiju uveo Avenarius, te pod njim razumijeva opće ljudsko cijepanje stvarnosti na unutar. i vanj. iskustvo.
introspekcija (lat. preko engl.), neposredno opažanje vlastitih psih. doživljaja u cilju otkrivanja zakonitosti koje upravljaju psih. procesima. Rezultati do kojih se dolazi tim putem nisu uvijek pouzdani, te mnogi odbacuju i. kao metodu istraživanja psih. pojava. Tako A. Comte smatra… Nastavi čitati →
introvertiranost (lat.) psihol Sklonost pojedinca da se, os. u emocionalnomu stresnom stanju, povlači u sebe i izbjegava bilokakve društv. kontakte. Uključuje i suzdržanost pri osjećajnom izražavanju, osjetljivost na kritiku, te zaokupljenost analiziranjem sebe samog. Pojam potječe od K. G. Junga,… Nastavi čitati →
intuicija (lat.), sposobnost neposrednog uvida, spoznavanja biti nekog predmeta. Intuitivna je spoznaja suprotna pojmovnom, razumskom promatranju ili refleksiji. Pojam i. različito se tumačio u povijesti filozofije, ima veliku ulogu u mističkim filozofijama i u tzv. filozofijama života. U estetici se… Nastavi čitati →
intuicionizam ili intuitivizam, filoz. učenje koje daje prednost intuiciji pred pojmovnim mišljenjem. Jedan od gl. predstavnika suvr. intuicionističke filozofije jest H. Bergson, koji suprotstavlja intuitivnu spoznaju racionalnoj držeći da se u intuiciji očituju instinktivne snage duha, a ne samo… Nastavi čitati →
Ion (grč. Íôn) ili Jon, mitski praotac grč. plemena Jonjana, sin Ksutov i Kreuzin; kralj u Atici. Osnovao grad u Korintskom zaljevu koji je nazvao po ženi Heliki. Prema Euripidu, koji je o Jonu napisao jednu od najboljih… Nastavi čitati →
IQ (eng. intelligence quotient), engl. kratica za kvocijent→ inteligencije.
Iquique, gl. grad pokrajine Tarapacá u sjev. Čileu, na poluotoku z od pustinje Atacame, 209 km j od peruanske granice; 221 400 st. Važna izvozna luka za okolno područje bogato nitratima, jodom, soli i guanom. Nakon pada izvoza… Nastavi čitati →
Ira, u rim. mitologiji, božica srdžbe, gnjeva, osvete.
iracionalizam, učenje da bit svijeta nije dostupna razumu, odn. da se stvarnost ne može spoznati s pomoću intelektualnih funkcija. Skolastika je oštro suprotstavljala čovjeka kao racionalno biće iracionalnim životinjama. U novijoj se filozofiji iracionalnim često nazivaju razne psih. funkcije… Nastavi čitati →
irelevantan (lat.), nevažan, nebitan, neznatan, beznačajan, sporedan. Supr. relevantan.
Irenej ili Irinej Lionski, sv., crkv. otac, nazvan “ocem dogmatike” (Smirna, 135 – Lyon, 202). Rodom iz Smirne, učenik Polikarpov, biskup Lyona u Galiji (od 178). U djelu Protiv krivovjerja bori se protiv gnoze i drugih krivovjerja, te daje… Nastavi čitati →
Irenej ili Irinej, sv., biskup, mučenik (? – 6. IV. 304). Biskup Sirmija (Srijem). Prikazuje se s knjigom i perom ili kako kleči u molitvi pred smaknuće.
Iria, božica starih Histra koja se u rim. doba poistovjećuje s Venerom. U Plominu (ant. Flanona) postoje njoj posvećena tri zavjetna žrtvenika.
iris (grč.) 1. Šarenica, dužica u oku. 2. Biljka cvjetnica (→ perunika). 3. Vrsta zaslona (blende) u optičkom instrumentu.