HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Kyrie eleison (grč. Gospodine, smiluj se, odn. Gospodi pomiluj), liturgijski zaziv kojim okupljeni odgovaraju na prizivanje molitve svećenika. Na Zapadu je u V. st. preuzet iz ist. liturgije.
La Bruyère, Jean de, franc. pisac (Pariz, 16. VIII. 1645 – Versailles, 10. V. 1696). Odvjetnik, odgojitelj kod knezova Condé. U znamenitom djelu Teofrastovi Karakteri prevedeni s grčkoga, s karakterima ili običajima ovoga stoljeća (1688),… Nastavi čitati →
La Chaise (La Chaize), François d’Aix (zvan i Père de La Chaise), franc. isusovac (Aix-la-Fayette, 25. VIII. 1624 – Pariz, 20. I. 1709). Ispovjednik kralja → Luja XIV. (1674–1709), na čiju je vjersku politiku imao velik… Nastavi čitati →
La Salle, Jean Baptiste de, franc. pedagog (Reims, 30. IV. 1651 – Rouen, 7. IV. 1719). Svećenik (1678), učitelj i organizator mnogobrojnih škola za odgoj siromašne djece. Gl. su značajke reforme odgoja besplatno školovanje (uz… Nastavi čitati →
Laban (hebr. bijel), prema Bibliji, bogati stočar, Aramejac, brat Jakovljeve majke Rebeke i otac Leje i Rahele, koje je udao za nećaka Jakova kao nagradu za njegovo dugogodišnje služenje. Povijesna je podloga povezivanje Židova s aramejskim plemenima.
Labdakidi (grč. Labdakídai), u grč. mitologiji, tebanska kralj. loza, potomci kralja Labdaka, unuka Kadmova: sin Laj, Lajev sin Edip i Edipovi sinovi Eteoklo i Polinik.
Labriola, Antonio, talijanski filozof i političar (Cassino, 2. VII. 1843 – Rim, 12. II. 1904). Profesor u Rimu (1874); isprva pod utjecajem napuljske hegelijanske filozofske škole (B. Spaventa), poslije marksist. Polemizirao s revizionizmom E. Bernsteina,… Nastavi čitati →
Lacan, Jacques, francuski psihijatar i filozofski pisac (Pariz, 13. IV. 1901 – Pariz, 9. IX. 1981). Osnovao vlastitu psihoanalitičku školu (1964–80) u Parizu. Od 1953. održavao glasovite seminare. U zbirci predavanja Spisi (1966) stvara nove… Nastavi čitati →
Lachelier, Jules, franc. filozof (Fontainebleau, 27. V. 1832 – Fontainebleau, 18. I. 1918). Prof. u Caenu (1858–64) i Parizu od 1871. Kantovac, zagovornik spiritualističke metafizike slobode. Iz zakonitosti prirode izveo “spiritualistički realizam”. Utjecao na svoje… Nastavi čitati →
Laert (grč. Laértes), u grč. mitologiji, kralj na Itaci, muž Antikleje, otac Odiseja. Sudjelovao u lovu na kalidonskog vepra i u pothvatu Argonauta. Za vrijeme Odisejeve odsutnosti u Trojanskom ratu, zbog bahatosti Penelopinih prosaca živio zapušteno izvan dvora. Pokoljem… Nastavi čitati →
Lahezis (grč. Lákhesis), u grč. mitologiji, jedna od triju suđenica, koje kao prelje odmotavaju i čuvaju nit života, te prema Heziodu “određuju smrtnicima dobro ili zlo”.
laicizam, svjetonazor po kojem vjera spada u priv. sferu čovjeka te se ne smije miješati s javnom sferom politike. Temelji se na odvajanju Crkve od države te na pluralističkom shvaćanju slobode vjeroispovijesti. U užem smislu l. označava nereligiozni svjetonazor,… Nastavi čitati →
laik (grč. preko lat.) 1. Vjernik svjetovnjak koji ne pripada svećenstvu. Naziv postoji od ranokršć. vremena. U sr. vijeku Zap. crkva borila se protiv tzv. laičke investiture, prava da knezovi i kraljevi postavljaju biskupe i opate. U XIX.… Nastavi čitati →
Laird, John, brit. filozof (Durris, 17. V. 1887 – Aberdeen, 5. VIII. 1946). Prof. u Aberdeenu. Humeov gnoseološki skepticizam nastoji prevladati koncepcijom “značenja” činjenica. Tako spoznaju, uz podražaje materijalne realnosti, potvrđuje i transcendentni realitet. Djela:… Nastavi čitati →
Laj (grč. Láios), mitski kralj u Tebi, sin Labdakov, otac Edipov. Prokleo ga Pelop zbog otmice njegova sina Hrizipa. Ubio ga njegov sin Edip ne znajući da mu je on otac. Eshilove tragedije Laj i Edip sačuvane su u fragmentima.
Lakšmi (sanskrt. sreća), u puranskom brahmanizmu, božica dobre sreće i utjelovljene ljepote, žena Indre i Višnua, majka boga ljubavi Kame. Predstavljana s više ruku, povezivana s plodnošću. Simbol: lotos.
Laktancije Firmijan, Lucije Cecilije (lat. Lucius Caecilius Lactantius Firmianus), kršć. pisac (Sjev. Afrika, o. 250 – ?, poslije 317). Učitelj govorništva na Dioklecijanovu dvoru u Nikomediji; prekrstio se o. 300. Car Konstantin pozvao ga za odgojitelja svojega sina Krispa. Njegovo… Nastavi čitati →
Lalande, André, francuski filozof (Dijon, 19. VII. 1867 – Asnières-sur-Seine, 15. XI. 1963). Profesor na Sorboni od 1908, član Francuske akademije od 1922. Autor najpoznatijega francuskog rječnika filozofijskih pojmova (1925). U filozofiji zastupao svojevrstan… Nastavi čitati →
Lalitavištara (sanskrt. iscrpna priča o igri), naziv Budina životopisa, pjesničkog prikaza s čudesnim događajima iz ranog razdoblja Budina života. Jedno od ključnih djela mahajanskog budizma i sanskrtske literature; konačna redakcija iz I. st.
Lalo, Charles, francuski filozof (Périgueux, 24. II. 1877 – Pariz, 1. IV. 1953). Profesor na Sorboni, urednik časopisa Revue d’esthétique. Zastupnik takozvane integralne estetike, koja se oslanja o znanstvenu, prije svega sociološku i psihološku… Nastavi čitati →
