HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Merleau-Ponty, Maurice

Merleau-Ponty, Maurice, franc. filozof (Rochefort, 14. III. 1908 – Pariz, 3. V. 1961). Prof. filozofije na Sorboni (1949) i Collège de France (1952) u Parizu. Sa J. P. Sartreom i Simon de Beauvoir pokretač časopisa… Nastavi čitati

Meršić Miloradić, Mate

Meršić Miloradić, Mate, hrvatski znanstvenik, pjesnik i kulturni djelatnik iz Gradišća (Frakanava, 19. IX. 1850 – Hrvatska Kemlja/Horvátkimle, Mađarska, 15. II. 1928). Završio bogosloviju, djelovao u Gradišću, te od 1878. do smrti župnik u obližnjoj… Nastavi čitati

Merz, Ivan, bl.

Merz, Ivan, bl., hrvatski katolički djelatnik (Banja Luka, BiH, 16. XII. 1896 – Zagreb, 10. V. 1928). Studirao u Beču i Parizu, doktorirao u Zagrebu (1923). Jedan od pokretača → Katoličke akcije, Hrvatskog… Nastavi čitati

mesalijanci

mesalijanci (aramejski meşallin oni koji mole), mezopotamska sljedba, u helenističkom okruženju poznata pod nazivom euhiti.

mesija

mesija (kasnolat., od hebr. mašiah i aramejskog mešiha), u starozavjetnoj Bibliji i židovstvu, isprva naziv za svjetovnog i duhovnog vladara Izraelaca (kralj, veliki svećenik); pomazanjem ustoličen kralj koji je kao Božji odabranik dobio kultno-religiozno značenje. Nakon Salomona i raspada… Nastavi čitati

mesijanizam

mesijanizam, iščekivanje mesije, spasitelja, u kršćanstvu povezano s osobom, djelom i naučavanjem Isusa Krista. U hinduizmu, vjera u ponovni dolazak Krišne; u budizmu, očekivanje drugoga Budina dolaska; u islamu, iščekivanje Mahdija. U širem smislu, očekivanje spasenja koje bi se… Nastavi čitati

Messer, August Wilhelm

Messer, August Wilhelm, njem. filozof i pedagog (Mainz, 11. II. 1867 – Rostock, 11. VII. 1937). Prof. u Giessenu od 1893; zastupao kritički realizam po kojem stvarni svijet može biti sadržaj svijesti, ali nije o… Nastavi čitati

metabaza

metabaza (grč.), u filozofiji, logička pogreška; prema Aristotelu, “preskakanje u drugi rod”.

metafizičke pojave

metafizičke pojave, u psihologiji, naziv za doživljaje koji nisu objašnjivi poznatim znanstvenim metodama. Te su pojave telepatija, telekineza, psihokineza, biokineza, telestezija i dr. Češće se rabi naziv parapsihičke pojave. parapsihologija

metafizika

metafizika (grč. iza spisa fizike), filoz. disciplina koja raspravlja o onom nadosjetnom te istražuje prve uzroke i temeljne principe svega što postoji. Prema Aristotelu, prva filozofija ili opća filozofija. Naslov istoimenog Aristotelova djela. Dijeli se na opću (ontologija) i posebnu… Nastavi čitati

metalogika

metalogika (grč.), znanost koja istražuje strukturu i svojstva formalnologičkih teorija suprotno od filoz. pretpostavki i logičkih pravila. Spada u područje logičke sintakse i logičke semantike.

metamorfoza

metamorfoza (grč.), općenito, preobrazba, mijenjanje obličja. 1. U grč. mitologiji, naziv za pojavu kada bi bogovi iz osvete, ili da ih kazne, rjeđe iz samilosti, pretvarali ljude u životinje, biljke, zvijezde ili u predmete, kao kamen, drvo i sl. Npr.… Nastavi čitati

metempsihoza

metempsihoza (grč.), filoz.-religijsko učenje o seljenju duše. Zasniva se na shvaćanju o neumrlosti duše, te njezinoj sposobnosti da mijenja tijela u kojima se nastanjuje (reinkarnacija), ili da prolazi stadije u raznim oblicima žive materije do konačnog oslobađanja u čistom… Nastavi čitati

Metida

Metida (grč. Métis), u grč. mitologiji, kći Oceana i titanide Tetide. Prva Zeusova žena, personifikacija mudrosti. Trebala mu je roditi kćer punu mudrosti i sina koji će mu oduzeti prijestolje, pa ju je zbog toga progutao, te je poslije… Nastavi čitati

metoda

metoda (grč.), postupak za postizanje nekog cilja. U filozofiji se razlikuje metafizička m., koja istražuje istinu nad osjetilnim, i empirijska m. kojom se utvrđuju činjenice osjetilno danog svijeta. Descartes iznosi četiri pravila o metodi: izbjegavanje ishitrenog suda, raščlanjivanje, induktivna… Nastavi čitati

metodika

metodika (grč.), u pedagogiji, disciplina koja proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja kroz pojedine nastavne predmete, odn. odgojno-obrazovnog područja. Budući da proučava zakonitosti nastave određenoga nastavnog predmeta, m. je specijalna didaktika, ili predmetom omeđena didaktika koja odgovara na opća pitanja određenog… Nastavi čitati

metodisti

metodisti, pripadnici kršć. crkava koje su se razvile iz obnoviteljskog pokreta nastalog unutar Anglikanske crkve 1723. među studentima Oxfordskoga sveučilišta. Naglašava metodičko učenje i obavljanje vjerskih dužnosti. Ubrzo je došla u sukob s Anglikanskom crkvom, a dolazi i do… Nastavi čitati

metodologija

metodologija (grč.), znanost o metodi; posebna disciplina koja proučava i razvija postupke i procedure određene znanosti. Kritički propituje način logičke obrade, empirijskih sadržaja, tehn. sredstva i instrumente te nastoji odrediti najbolje uvjete za provođenje istraživanja. Razlikuju se tehn. i logičke… Nastavi čitati

metropolit

metropolit (grč.), crkv. dostojanstvenik, biskup koji ima jurisdikciju i nad podružnim ili sufraganskim biskupijama. Institucija nastala na Istoku u II. st. i na Zapadu od IV. st., kada je biskup u civilnom središtu pokrajine (metropolije) dobio ovlasti nad drugim biskupima.… Nastavi čitati

Metuzalem

Metuzalem (hebr. Metušelah), prema Bibliji, sin Henohov, otac Lamekov i djed Noin. Od svih ljudi doživio najviši broj godina (969). U orijentalnim mitovima, ranijim naraštajima, npr. šumerskim vladarima, pripisivao se još veći broj godina. Zbog ljudskih grijeha smanjivala se i… Nastavi čitati