HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Merleau-Ponty, Maurice

Merleau-Ponty, Maurice, franc. filozof (Rochefort, 14. III. 1908 – Pariz, 3. V. 1961). Prof. filozofije na Sorboni (1949) i Collège de France (1952) u Parizu. Sa J. P. Sartreom i Simon de Beauvoir pokretač časopisa… Nastavi čitati →

Meršić Miloradić, Mate

Meršić Miloradić, Mate, hrvatski znanstvenik, pjesnik i kulturni djelatnik iz Gradišća (Frakanava, 19. IX. 1850 – Hrvatska Kemlja/Horvátkimle, Mađarska, 15. II. 1928). Završio bogosloviju, djelovao u Gradišću, te od 1878. do smrti župnik u obližnjoj… Nastavi čitati →

Merz, Ivan, bl.

Merz, Ivan, bl., hrvatski katolički djelatnik (Banja Luka, BiH, 16. XII. 1896 – Zagreb, 10. V. 1928). Studirao u Beču i Parizu, doktorirao u Zagrebu (1923). Jedan od pokretača → Katoličke akcije, Hrvatskog… Nastavi čitati →

mesalijanci

mesalijanci (aramejski meşallin oni koji mole), mezopotamska sljedba, u helenističkom okruženju poznata pod nazivom → euhiti.

mesija

mesija (kasnolat., od hebr. mašiah i aramejskog mešiha), u starozavjetnoj Bibliji i židovstvu, isprva naziv za svjetovnog i duhovnog vladara Izraelaca (kralj, veliki svećenik); pomazanjem ustoličen kralj koji je kao Božji odabranik dobio kultno-religiozno značenje. Nakon Salomona i raspada… Nastavi čitati →

mesijanizam

mesijanizam, iščekivanje mesije, spasitelja, u kršćanstvu povezano s osobom, djelom i naučavanjem Isusa Krista. U hinduizmu, vjera u ponovni dolazak Krišne; u budizmu, očekivanje drugoga Budina dolaska; u islamu, iščekivanje Mahdija. U širem smislu, očekivanje spasenja koje bi se… Nastavi čitati →

Messer, August Wilhelm

Messer, August Wilhelm, njem. filozof i pedagog (Mainz, 11. II. 1867 – Rostock, 11. VII. 1937). Prof. u Giessenu od 1893; zastupao kritički realizam po kojem stvarni svijet može biti sadržaj svijesti, ali nije o… Nastavi čitati →

metabaza

metabaza (grč.), u filozofiji, logička pogreška; prema Aristotelu, “preskakanje u drugi rod”.

metafizičke pojave

metafizičke pojave, u psihologiji, naziv za doživljaje koji nisu objašnjivi poznatim znanstvenim metodama. Te su pojave telepatija, telekineza, psihokineza, biokineza, telestezija i dr. Češće se rabi naziv parapsihičke pojave. → parapsihologija

metafizika

metafizika (grč. iza spisa fizike), filoz. disciplina koja raspravlja o onom nadosjetnom te istražuje prve uzroke i temeljne principe svega što postoji. Prema Aristotelu, prva filozofija ili opća filozofija. Naslov istoimenog Aristotelova djela. Dijeli se na opću (ontologija) i posebnu… Nastavi čitati →

metalogika

metalogika (grč.), znanost koja istražuje strukturu i svojstva formalnologičkih teorija suprotno od filoz. pretpostavki i logičkih pravila. Spada u područje logičke sintakse i logičke semantike.

metamorfoza

metamorfoza (grč.), općenito, preobrazba, mijenjanje obličja. 1. U grč. mitologiji, naziv za pojavu kada bi bogovi iz osvete, ili da ih kazne, rjeđe iz samilosti, pretvarali ljude u životinje, biljke, zvijezde ili u predmete, kao kamen, drvo i sl. Npr.… Nastavi čitati →

metempsihoza

metempsihoza (grč.), filoz.-religijsko učenje o seljenju duše. Zasniva se na shvaćanju o neumrlosti duše, te njezinoj sposobnosti da mijenja tijela u kojima se nastanjuje (reinkarnacija), ili da prolazi stadije u raznim oblicima žive materije do konačnog oslobađanja u čistom… Nastavi čitati →

Metida

Metida (grč. Métis), u grč. mitologiji, kći Oceana i titanide Tetide. Prva Zeusova žena, personifikacija mudrosti. Trebala mu je roditi kćer punu mudrosti i sina koji će mu oduzeti prijestolje, pa ju je zbog toga progutao, te je poslije… Nastavi čitati →

metoda

metoda (grč.), postupak za postizanje nekog cilja. U filozofiji se razlikuje metafizička m., koja istražuje istinu nad osjetilnim, i empirijska m. kojom se utvrđuju činjenice osjetilno danog svijeta. Descartes iznosi četiri pravila o metodi: izbjegavanje ishitrenog suda, raščlanjivanje, induktivna… Nastavi čitati →

metodika

metodika (grč.), u pedagogiji, disciplina koja proučava zakonitosti odgoja i obrazovanja kroz pojedine nastavne predmete, odn. odgojno-obrazovnog područja. Budući da proučava zakonitosti nastave određenoga nastavnog predmeta, m. je specijalna didaktika, ili predmetom omeđena didaktika koja odgovara na opća pitanja određenog… Nastavi čitati →

metodisti

metodisti, pripadnici kršć. crkava koje su se razvile iz obnoviteljskog pokreta nastalog unutar Anglikanske crkve 1723. među studentima Oxfordskoga sveučilišta. Naglašava metodičko učenje i obavljanje vjerskih dužnosti. Ubrzo je došla u sukob s Anglikanskom crkvom, a dolazi i do… Nastavi čitati →

metodologija

metodologija (grč.), znanost o metodi; posebna disciplina koja proučava i razvija postupke i procedure određene znanosti. Kritički propituje način logičke obrade, empirijskih sadržaja, tehn. sredstva i instrumente te nastoji odrediti najbolje uvjete za provođenje istraživanja. Razlikuju se tehn. i logičke… Nastavi čitati →

metropolit

metropolit (grč.), crkv. dostojanstvenik, biskup koji ima jurisdikciju i nad podružnim ili sufraganskim biskupijama. Institucija nastala na Istoku u II. st. i na Zapadu od IV. st., kada je biskup u civilnom središtu pokrajine (metropolije) dobio ovlasti nad drugim biskupima.… Nastavi čitati →

Metuzalem

Metuzalem (hebr. Metušelah), prema Bibliji, sin Henohov, otac Lamekov i djed Noin. Od svih ljudi doživio najviši broj godina (969). U orijentalnim mitovima, ranijim naraštajima, npr. šumerskim vladarima, pripisivao se još veći broj godina. Zbog ljudskih grijeha smanjivala se i… Nastavi čitati →