HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

modalna logika

modalna logika, grana logike koja se bavi mogućnostima prevodivosti jednih iskaza na druge, uz zadovoljavanje modaliteta nužnosti (apodiktičnost), zbiljnosti (asertoričnost) i istinitosti. Razvija se kao modalna logika iskaza (C. I. Lewis i dr.), te modalna logika značenja (J. Hintikka… Nastavi čitati →

modernizam

modernizam (francuski: modernisme) 1. Pokret u širim društvenim tokovima, a osobito u umjetnosti, napose književnosti, koji se razvija od polovine XIX. stoljeća i zasniva na novom shvaćanju čovjeka koji se, oboružan prekretnim znanstvenim i općim društvenim dostignućima, oslobađa za… Nastavi čitati →

Modest

Modest, biskup, apostol Slovenaca (? – Karantanija, o. 763). Oko 757. dolazi iz Salzburga u Karantaniju na poziv kneza Hotimira gdje djeluje među karantanskim Slovencima; podiže prve crkve i župe, među njima i Gospu Svetu, te uspostavlja crkv. hijerarhiju.

Modrzewski-Frycz, Andrzej

Modrzewski-Frycz, Andrzej, polj. latinistički pisac (Wolbórz, 20. IX. 1503 – Wolbórz, 1572). Studirao na sveučilištima u Krakovu, Wittenbergu i Nürnbergu. Po povratku u domovinu napisao raspravu O kazni za umorstvo (1543). Zalagao se za pomirbu katolika i… Nastavi čitati →

modus

modus (latinski: način, mjera, oblik) 1. filoz Način na koji nešto biva. Kod Aristotela ono što određuje bit stvari, kod Descartesa svojstvo ili atribut supstancije, kod Spinoze individualno i ograničeno očitovanje, to jest stanje supstancije. 2. U logici, u kategoričkom… Nastavi čitati →

Mogila (Mohyla), Petro, sv.

Mogila (Mohyla), Petro, sv. (rum. Petru Movilă), ukr. teolog i mitropolit (Kneževina Moldavija, 21. XII. 1596 – Kijev, 1. I. 1647). Od 1627. arhimandrit kijevskih manastira. Po uzoru na kat. kolegije osnovao 1632. bogosloviju u Kijevu.… Nastavi čitati →

mogućnost

mogućnost, postojanje određenih tendencija u predmetima, zbivanjima ili pojavama koje još nisu postale stvarne. U filozofiji, kategorija koja izražava još neostvarenu osobinu bića. Aristotel je shvaća kao moć da se postane nešto, sposobnost nasuprot zbiljnosti; npr. prva materija samo… Nastavi čitati →

moire

moire (grč. Moirai), u grč. mitologiji, naziv za čovjekov osobni usud, a zatim i personificirane božice sudbine, tri sestre suđenice: Kloto, Lahezis i Atropa, kćeri noći, ili Zeusa i Temide. Prikazivane su i kao tri starice: prva… Nastavi čitati →

Mojsije

Mojsije (hebr. Moše, arap. Musa), žid. vjerski vođa i zakonodavac; živio vjerojatno u ←XIII st.; prema Bibliji, osnivač jahvističke (židovske) religije, najveći prorok Izraela. Rođen u Egiptu od žid. roditelja, odgojen i odrastao na egip. dvoru, zbog sukoba protjeran,… Nastavi čitati →

mokša

mokša (sanskrt. oslobođenje, izbavljenje), mukti, u indij. religijama, pojam koji označava oslobođenje. U hinduizmu jedan od četiriju (uz arthu svrha, bogatstvo, dharmu dužnost i kamu ljubav, zadovoljstvo) životnih ciljeva brahmana. Pojedinac postiže konačno oslobođenje iz kruga rađanja, smrti i… Nastavi čitati →

Molay, Jacques Bernard de

Molay, Jacques Bernard de, zadnji veliki meštar templara (Molay, Franche-Comté, o. 1243 – Pariz, 18. III. 1314). Od 1298. veliki meštar templara. Kada je franc. kralj Filip IV. naumio oduzeti posjede templarima u Francuskoj, gdje su bili… Nastavi čitati →

Moleschott, Jakob

Moleschott, Jakob, niz. fiziolog i filozof (‘s Hertogenbosch, 9. VIII. 1822 – Rim, 20. V. 1893). Prof. u Heidelbergu, Zürichu, Torinu i Rimu. Gl. predstavnik realizma svojega doba; baveći se fiziološkim problemima krvnog optoka i… Nastavi čitati →

Molina, Luis de

Molina, Luis de, španj. teolog (Cuenca, XI. 1535 – Madrid, 12. X. 1600). Isusovac, prof. teologije i prof. morala u Madridu. Njegovom kritikom formizma dominikanca D. Báñeza, započela je dugotrajna rasprava o milosti između isusovaca (molinisti)… Nastavi čitati →

molitvenik

molitvenik, knjižica ili priručnik koji sadrži zbirku molitvenih tekstova za priv. i liturgijsku uporabu. Do XIII. st. jedini m. bili su psaltiri, također i za laike. Pod utjecajem prosjačkih redova razvio se potom m. u obliku brevijara, časoslova. M.… Nastavi čitati →

Moloh

Moloh (hebr.), u Starom zavjetu, ime poganskog božanstva kojemu su prinosili ljudske žrtve; pren Neman koja sve proždire.

Moltmann, Jürgen

Moltmann, Jürgen, njemački evangelički teolog (Hamburg, 8. IV. 1926). Profesor u Tübingenu (1967–94). Jedan od važnijih promicatelja novih teoloških smjerova (teologija nade), pri čem uzima motive iz moderne utopijske misli (na primjer E. Bloch). Utjecao na →… Nastavi čitati →

monada

monada (grč.), jedinica koja nije djeljiva na manje. Kod Demokrita atom. Pojam je os. razvio G. W. Leibniz u svojem učenju o monadama (monadologija) po kojem su monade jedinstvena stjecišta sila koja odslikavaju univerzum aspektualno, ali se njihov ukupan… Nastavi čitati →

monah

monah (grč. preko kasnolat.) → monaštvo

monarhomasi

monarhomasi (grč.), skupina kršć. polit. autora iz XVI. i poč. XVII. st. koji su zastupali pravo na otpor vladaru. Javili su se u vrijeme vjerskih sukoba. Zalagali su se za nar. suverenitet; borili su se protiv apsolutističkih težnji vladara; zastupali… Nastavi čitati →

monaštvo

monaštvo, u kršćanstvu i drugim religijama, oblik redovništva koji slijedi odvojenost od svijeta, strožu askezu, duhovnost i kontemplaciju. U zap. kršćanstvu m. obuhvaća samo monaške redove (benediktince, kamaldoljane, valambrožane, silvestrine, olivetane, cistercite, trapiste i kartuzijance, ženske ogranke kontemplativnih redova… Nastavi čitati →