HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
apstrakcionizam, termin → Williama Jamesa, označava tendenciju idealističke filozofije da se apstrakcije (pojmovi, općenite formule, logične sheme), nastale misaonim izdvajanjem pojedinih svojstava iz realnih stvari, shvate kao samostalna stvarnost ili kao jedini istinski predstavnici stvari i pojava.… Nastavi čitati →
apsurd (latinski) 1. Besmislica, besmisao; ono što se protivi zdravorazumskom zaključivanju, ono što je nemoguće, neizvedivo. 2. U logici, apsurdni sudovi ili pojmovi, oni koji stoje u protuslovnim sklopovima, protivno elementarnim logičkim principima; reductio ad absurdum, indirektni dokazni postupak… Nastavi čitati →
Aquarius ili Vodenjak → zodijak
Arahna (grčki: aráhne pauk), prema grčkom mitu, lidijska tkalja koja je, natječući se s božicom Atenom u tkanju, pobijedila i satkala priču o avanturama bogova. Razbješnjena Atena joj razdere tkanje i nju pretvori u pauka.
arallu, u babilansko-asirskoj mitologiji, carstvo mrtvih.
arbor porphyriana (latinski: Porfirijevo stablo), grafički prikaz logički postupno podređenih, odn. nadređenih pojmova, koji ide od pojma bića uopće do pojma čovjeka pojedinca: biće – bestjelesno/tjelesno – neživo/živo – neosjetno/osjetno – nerazumno/razumno – Platon/Sokrat. Prikaz je prvi donio novoplatoničar Porfirije… Nastavi čitati →
Ardigo, Roberto, talijanski filozof (Cremona, 28. I. 1828 – Mantova, 15. IX. 1920). Pod utjecajem francuskog i engleskog pozitivizma; prema njegovu evolucionističkom učenju osnovni je zadatak znanosti da prati prirodni razvoj ljudske misli, jer je… Nastavi čitati →
Ares (grčki: Arçs), u grčkoj mitologiji, bog razornog rata, sin Zeusa i Here; u ratovima ga prate sinovi Deimos (Strah) i Fobos (Užas). Drugi ga bogovi mrze, osobito božica Atena. Štovan u Traciji i u Tebi. U nekim… Nastavi čitati →
Arete ili Areta (grčki: areté krjepost), u grčkoj mitologiji, kći Zeusova i Praksidikina, personifikacija krjeposti, čest likovni motiv.
Argonauti (grčki: Argonaũtai), u grčkoj mitologiji, heroji mornari, koji su po zapovijedi kralja Peleja brodom Argo pošli u Kolhidu po zlatno runo ovna na kojemu su Friks i Hela pobjegli. Uz zapovjednika Jazona glavni Argonauti bili su Heraklo,… Nastavi čitati →
Argus (grčki: Árgos), u grčkoj mitologiji, stooki div, imao je oči po čitavom tijelu, od kojih je polovica bila uvijek budna. Čuvar Zeusove ljubavnice Io, koju je ljubomorna Hera pretvorila u kravu. Kad ga je Hermes po Zeusovoj… Nastavi čitati →
arhat (sanskrtski: poštovani, sveti), u hinayana budizmu i džainizmu, monah za koga se drži da je postigao četvrti stupanj savršenstva. To znači da se odrekao svega svjetovnog i od nirvane ga odvaja samo smrt. Likovi arhata glavni su motiv južnobudističke… Nastavi čitati →
arhe (grčki), naziv iz starije grčke filozofije; označava: 1. osnovnu građu, prapočelo, prauzrok ili počela od kojih je građena priroda (Tales, Heraklo, Empedoklo i dr.); 2. metafizičku ili spoznajnu osnovu zbiljnosti (Aristotel).
Arhelaj, grčki kipar iz Prijene (2. polovica ←II. stoljeća). Autor čuvenog i često repliciranoga signiranog reljefa Homerova apoteoza (u Britanskom muzeju) izrađenog na način azijske helenističke škole.
arhetip (grčki) 1. Prauzorak, pralik, prototip; izvornik, original. 2. Prvi otisak, primjerak prvog izdanja. 3. filoz Mundus archetypus, svijet praslika, svijet ideja prema kojemu je sve nastalo; Intellectus archetypus, stvaralački, božanski um koji u sebi nosi sve praslike… Nastavi čitati →
arhiđakon (grčki: arhi glavni, vrhovni, diákonos sluga), u starokršćanskoj Crkvi, najstariji đakon koji je pomagao biskupu u brizi za siromahe. Od srednjeg vijeka najviša kanonikova služba u kaptolu; pomaže biskupu u upravljanju biskupijom, osobito materijalnim dobrima, i zadužen je… Nastavi čitati →
arhiepiskop (grčki), u Pravoslavnoj crkvi, episkop (vladika) sa sjedištem u središtu crkvene pokrajine; nosi titulu mitropolit, odgovara nadbiskupu u Katoličkoj crkvi.
arhijerej (grčki), u Pravoslavnoj crkvi, počasni naslov za višeg svećenika, vladiku (episkopa).
Arhijerejski sabor, u Srpskoj pravoslavnoj crkvi najviša crkveno-zakonodavna i crkveno-sudska vlast. Čine ga eparhijski arhijereji pod predsjedništvom patrijarha. Arhijerejski sabor bira episkope, članove Arhijerejskog sinoda i Velikoga crkvenog suda.
