HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

sposobnost

sposobnost, potencijalni reaktivni sustav za vršenje neke djelatnosti. U sebi uključuje vještine i svojstva potrebna za njezino izvršenje: npr. snaga, sposobnost, kompetentnost, nadarenost, spretnost, stručnost itd. Bit s. sastoji se u tome da osoba može neki zadatak izvršiti odmah,… Nastavi čitati

spoznaja

spoznaja, način čovjekova odnosa prema svijetu kao misaonog bića. S. je oblik otkrivanja objektivne zbilje, odn. istine različitih područja, s pomoću znanosti, filozofije, umjetnosti, religije i dr. Osniva se na iskustvu i mišljenju, a njezin konačni rezultat je znanje.… Nastavi čitati

spoznajna teorija

spoznajna teorija, filoz. disciplina koja nastoji ispitati mogućnost, granice, objektivnu vrijednost i predmet spoznaje. Neodvojiva je od ontologije kao filoz. teorije istine, jer istražuje spoznatljivost bitka u cjelini. Zato je ona osnovna disciplina filozofije. U novome vijeku prvi je… Nastavi čitati

Spranger, Eduard

Spranger, Eduard, njem. filozof, psiholog i pedagog (Berlin, 27. VI. 1882 – Tübingen, 17. IX. 1963). Prof. u Leipzigu, Berlinu i Tübingenu. Kao učenik W. Diltheya nastojao oko utemeljivanja duhovnih znanosti, kulture i filozofije života. Os. veliki doprinos dao… Nastavi čitati

srdžba

srdžba, jaka emocionalna reakcija na situaciju ili događaj koji izazivaju neugodu ili povređuju psih. i moralni integritet osobe ili sprječavaju neku namjeru. S. i sama može biti praćena verbalnom ili fiz. agresijom, a očituje se u pojačanoj psihomotorici (grimase… Nastavi čitati

sreća

sreća, subjektivno stanje čovjeka, u kojem se očituje njegovo zadovoljstvo životnom situacijom ili sudbinom. Karakterizira je povećana životna radost, ispunjavanje želja, ostvarivanje mogućnosti, uspješnost, prihvaćenost itd. Različiti su modaliteti s. kao i njezino vremensko trajanje. Želja i potreba za… Nastavi čitati

Srpska pravoslavna crkva (SPC)

Srpska pravoslavna crkva (SPC), samostalna (autokefalna) pravoslavna crkva sa statusom patrijaršije. Po primanju kršćanstva na slav. bogoslužju koncem IX. st. u vrijeme kneza Mutimira i carigradskog patrijarha Focija, crkva u Srba isprva je pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. Nastankom srp.… Nastavi čitati

Ssu Shu

Ssu Shu (Sishu ili Četiri knjige), skupina spisa koji spadaju u klasike konfucijevskog učenja i osnovni su tekstovi tradic. kin. obrazovanja. Potječu iz razdoblja konfucijevske renesanse iz perioda Sung (960–1279). Sadrži sljedeća četiri dijela: Ta-hio (Veliko učenje), sažet prikaz Konfucijeva… Nastavi čitati

Stabat mater

Stabat mater (latinski: Stala mati), u kršćanstvu, početni stih srednjovjekovnih crkvenih himna, tužaljke u tercinama o žalosti Blažene Djevice Marije pod križem. Nastao je vjerojatno između XII. i XIV. stoljeća, a pripisivao se franjevcima, sv. Bonaventuri ili Jacoponi da Todi.… Nastavi čitati

Stanislav, sv.

Stanislav, sv. (poljski: Stanisław ze Szczepanowa), poljski biskup (Szczepanowo, oko 1030 – Krakov, 11. IV. 1079). Podrijetlom iz plemićke obitelji. Nakon studija u Parizu, svećenik i kanonik u Krakovu, od 1072. krakovski biskup. Prema kasnijim hagiografijama, oštro je kritizirao nasilje… Nastavi čitati

starac

starac (rus.), u rus. pravoslavlju, naziv za starijeg monaha. Počasni naslov monaha iskusnog u duhovnosti i askezi koji slovi kao učitelj mlađih monaha. Takav tip monaha prikazao je F. D. Dostojevski u liku starca Zosima (Braća Karamazovi). Također naziv za… Nastavi čitati

Stari zavjet → Biblija

Stari zavjet Biblija

Starokatolička crkva

Starokatolička crkva, kršćanska vjerska zajednica nastala iz otpora nekih njemačkih teologa zaključcima I. vatikanskoga sabora (1870). U Münchenu se 1871. formirala skupina na čelu s → J. I. Döllingerom koja je održala I. starokatolički kongres. Tada je osnovana… Nastavi čitati

starovjerci

starovjerci, staroobrednici, rus. sljedba nastala nakon raskola u Rus. pravosl. crkvi u XVII. st. Protivili su se crkv. i liturgijskim reformama patrijarha Nikona. Poslije su nastale dvije struje starovjeraca, jedna je zadržala svećenstvo (popovci), dok ga je druga odbacija… Nastavi čitati

Stegmüller, Wolfgang

Stegmüller, Wolfgang, austr. filozof (Natters, kraj Innsbrucka, 3. VI. 1923 – München, 1. VI. 1991). Prof. u Münchenu (1958–90), blizak tematici Bečkoga kruga, pisao o filozofiji znanosti, strukturi znanstv. istraživanja i analitičkoj filozofiji (Glavne struje suvremene filozofije, 1952).

Stein, Edith, sv.

Stein, Edith, sv. (redovničko ime Teresia Benedicta a Cruce), kat. teologinja i filozofkinja (Wrocław, 12. X. 1891 – Auschwitz, 9. VIII. 1942). Kći žid. trgovca, 1922. prešla na katolicizam. Učenica i asistentica filozofa E. Husserla. Djelovala kao učiteljica u samostanu… Nastavi čitati

Steiner, Rudolf

Steiner, Rudolf, austrijski filozof (Kraljevec, kraj Varaždina, 27. II. 1861 – Dornach, 30. III. 1925). Radio je u Goetheovu arhivu u Weimaru. Bio je tajnik teozofskoga društva (1902), osnivač antropozofskoga društva (1913) i antropozofskoga pokreta. Njegove su filozofske postavke… Nastavi čitati

Stentor

Stentor (grč. Sténtor), u Homerovoj Ilijadi, grč. junak u Trojanskom ratu “brončanog glasa”, mogao je snažno vikati za pedesetoricu (stentorski glas). Ponesen svojom sposobnošću, izazvao je na natjecanje boga Hermesa. Toliko je vikao da je od naprezanja ispustio dušu i umro.

Stephen, Leslie

Stephen, Leslie, engl. filozof i pisac (Kensington Gore, London, 28. XI. 1832 – London, 22. II. 1904). Prof. u Cambridgeu. Prvi izdavač Britanske nacionalne biografije. Bavio se etikom nastavljajući se na teorije D. Humea, J. Benthama, J. S.… Nastavi čitati

Stepinac, Alojzije

Stepinac, Alojzije, hrvatski svećenik, zagrebački nadbiskup i kardinal (Brezarići, kraj Krašića, 8. V. 1898 – Krašić, 10. II. 1960). U I. svjetskom ratu potporučnik, nakon zarobljavanja na talijanskoj fronti pristupio jugoslavenskoj vojsci i poslan u Solun. Bogosloviju upisao u… Nastavi čitati