HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Stern, William

Stern, William, njemački filozof i psiholog (Berlin, 29. IV. 1871 – Durham, North Carolina, 27. III. 1938). Isprva profesor u Hamburgu. Godine 1933. napušta Njemačku, odlazi u Nizozemsku i potom u SAD, gdje je bio profesor na Sveučilištu Duke.… Nastavi čitati →

Stewart, Dugald

Stewart, Dugald, škotski filozof (Edinburg, 22. XI. 1753 – Edinburg, 11. VI. 1828). Profesor matematike i moralne filozofije u Edinburghu. Bio pod utjecajem filozofije → Thomasa Reida i → Adama Smitha. Nastavlja tradiciju škotske škole common… Nastavi čitati →

stid

stid, instinktivno-afektivna reakcija koja se javlja kao samoobrambeni refleks na tjelesnu izloženost (golotinja, fiziološke radnje itd.), reakcija na ugroženo dostojanstvo u kontekstu društveno uvjetovanih normi, na neke seksualne zabrane i dr. Najčešće se očituje psiho-fiziol. reakcijama (rumenilo lica, oboren… Nastavi čitati →

stihija

stihija (grč.), prvotna tvar, element; prvotno stanje stvari koje nije uređeno nikakvim načelom niti zakonom. U starim kozmologijama priroda je izvorno stihijska, a tek bog ili zakon (logos, nomos) unose red u pojave. I suvr. pojam prir. stihije označava “elementarne”… Nastavi čitati →

Stiks

Stiks (grč.), u grč. mitologiji, rijeka podzemlja, koja blatnom i ledenom vodom teče oko čitava podzemnog svijeta. Njezina se kao led hladna voda smatrala smrtonosnom. Po legendi se Aleksandar III. Veliki otrovao njezinom vodom. 2. Ime visokog vodopada u sjev. Arkadiji.

stilit

stilit (grč.), također stolpnik (staroslav.), u istočnokršć. monaštvu, asket pustinjak koji živi samotnjačkim životom u molitvi i pokori na pustinjskim stijenama ili na nekoj ant. ruševini u Siriji i Palestini kroz IV–VI. st. Najpoznatiji su predstavnici bili Simeon Stilit Stariji… Nastavi čitati →

Stirner, Max

Stirner, Max (pravim imenom i prezimenom Johann Caspar Schmidt), njemački filozof (Bayreuth, 25. X. 1806 – Berlin, 25. VI. 1856). Slobodni pisac i učitelj. Baštinio duhovno naslijeđe Fichtea, Hegela i Feuerbacha, pripadnik mladohegelovaca, takozvane hegelovske ljevice. Svoju filozofiju razvijao prema… Nastavi čitati →

Stjepan II. (III.)

Stjepan II. (III.), papa od 752–757. (Rim, ? – Rim, 26. IV. 757). Rim. đakon. Budući da je bio u svađi s biz. carem, kada su Langobardi zaprijetili Rimu, sklopio je savez s franačkim kraljem Pipinom Malim. Okrunio ga… Nastavi čitati →

Stjepan, sv.

Stjepan, sv., đakon, prvomučenik (?, o. 15 – Jeruzalem, o. 40). Prema Djelima apostolskim, jedan od prve sedmorice izabranih apostolskih pomoćnika (đakona). Zbog njegova velikog uspjeha u naviještanju Isusova nauka, pristaše stare vjere u Jeruzalemu ga uhvate i dovedu… Nastavi čitati →

Stoa

Stoa, grč.-rim. filoz. škola koja je djelovala u razdoblju od o. ←300. g do o. 200. g. Nazvana po njezinu mjestu okupljanja stoá poikíle (“šareni trijem”) u Ateni. Dijeli se na stariju s. (←300–←150), koju su osnovali Zenon,… Nastavi čitati →

stoicizam

stoicizam, filoz. škola osn. u Ateni o. ←308. Iako dijeli filozofiju na logiku, fiziku i etiku, s. svoje tumačenje svijeta zasniva na njihovu jedinstvu, koje izražava um (logos). Etika je najvažniji filoz. problem. Ideal s. je mudrost, koja… Nastavi čitati →

Stojković, Ivan

Stojković, Ivan (latinizirano Johannes Stoycus de Ragusio, Joannes Sclavus de Charvatia, Stoicus), hrvatski teolog i diplomat (Dubrovnik, oko 1390 – Lausanne, oko 20. X. 1443). Dominikanac, studirao u Padovi i Parizu; predavao teologiju u Parizu i Bologni. Prihvatio koncilijarističke ideje.… Nastavi čitati →

stolna crkva → katedrala ili katedralna crkva

stolna crkva → katedrala ili katedralna crkva

stolnica → katedrala ili katedralna crkva

stolnica → katedrala ili katedralna crkva

strah

strah, intenzivno čuvstvo ili stanje u sadašnjosti ili očekivanje neke nelagode ili opasnosti. Karakterizira ga subjektivno iskustvo krajnje uzbuđenosti ili potresenosti, sa željom za bijegom, napadom ili nekom drugom popratnom reakcijom. Očituje se vidljivom fiziološkom promjenom i pojačanom psihomotorikom,… Nastavi čitati →

strast

strast, općenito jaka žudnja, neobuzdana želja, snažna navika ili ovisnost, usmjerena na predmete, osobe ili vrednote. U s. je angažirana cjelokupna čovjekova duševnost (voljna, misaona i emocionalna), kao pokretačka snaga njegova subjektivnog i pov. djelovanja. (Hegel: “Bez strasti nije… Nastavi čitati →

Straton iz Lampsaka

Straton iz Lampsaka, grč. filozof (? o. ←360 – Atena, ←270). Pod utjecajem Aristotela i Teofrasta, od kojega je preuzeo upravljanje peripatetičkom školom. Prirodnoznanstveno usmjeren, oslanja se na metode eksperimenta i opažanja. Zasniva filozofiju prir. panteizma, prema kojoj božanska… Nastavi čitati →

Strauss, David Friedrich

Strauss, David Friedrich, njem. protest. teolog (Ludwigsburg, 27. I. 1808 – Ludwigsburg, 8. II. 1874). Mladohegelovac, prof. teologije u Tübingenu (do 1836). Najpoznatije mu je djelo Život Isusov obrađen kritički (I–II, 1835–36), koje je izazvalo veliku polemiku, ali i… Nastavi čitati →

Stribog

Stribog, u slav. mitologiji, os. u ruskoj, bog oluje, zime i mraza, otac ili djed vjetrova, čovjekov neprijatelj. Prema starome rus. epu, S. je očinski bog vedra neba, a najčešće se spominje usporedno s Dažbogom.

stundisti

stundisti (njem. Stunde sat), pripadnici protest. slobodne zajednice koja je nastala o. 1860. u skupini njem. doseljenika u Rohrbachu (Ukrajina). Nazvani su prema vjeronaučnom satu koji im je držao župnik Johann Bonekemper (1796–1857), iz kojih se razvio pokret karakterističan po… Nastavi čitati →