HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

sposobnost

sposobnost, potencijalni reaktivni sustav za vršenje neke djelatnosti. U sebi uključuje vještine i svojstva potrebna za njezino izvršenje: npr. snaga, sposobnost, kompetentnost, nadarenost, spretnost, stručnost itd. Bit s. sastoji se u tome da osoba može neki zadatak izvršiti odmah,… Nastavi čitati →

spoznaja

spoznaja, način čovjekova odnosa prema svijetu kao misaonog bića. S. je oblik otkrivanja objektivne zbilje, odn. istine različitih područja, s pomoću znanosti, filozofije, umjetnosti, religije i dr. Osniva se na iskustvu i mišljenju, a njezin konačni rezultat je znanje.… Nastavi čitati →

spoznajna teorija

spoznajna teorija, filoz. disciplina koja nastoji ispitati mogućnost, granice, objektivnu vrijednost i predmet spoznaje. Neodvojiva je od ontologije kao filoz. teorije istine, jer istražuje spoznatljivost bitka u cjelini. Zato je ona osnovna disciplina filozofije. U novome vijeku prvi je… Nastavi čitati →

Spranger, Eduard

Spranger, Eduard, njem. filozof, psiholog i pedagog (Berlin, 27. VI. 1882 – Tübingen, 17. IX. 1963). Prof. u Leipzigu, Berlinu i Tübingenu. Kao učenik W. Diltheya nastojao oko utemeljivanja duhovnih znanosti, kulture i filozofije života. Os. veliki doprinos dao… Nastavi čitati →

srdžba

srdžba, jaka emocionalna reakcija na situaciju ili događaj koji izazivaju neugodu ili povređuju psih. i moralni integritet osobe ili sprječavaju neku namjeru. S. i sama može biti praćena verbalnom ili fiz. agresijom, a očituje se u pojačanoj psihomotorici (grimase… Nastavi čitati →

sreća

sreća, subjektivno stanje čovjeka, u kojem se očituje njegovo zadovoljstvo životnom situacijom ili sudbinom. Karakterizira je povećana životna radost, ispunjavanje želja, ostvarivanje mogućnosti, uspješnost, prihvaćenost itd. Različiti su modaliteti s. kao i njezino vremensko trajanje. Želja i potreba za… Nastavi čitati →

Srpska pravoslavna crkva (SPC)

Srpska pravoslavna crkva (SPC), samostalna (autokefalna) pravoslavna crkva sa statusom patrijaršije. Po primanju kršćanstva na slav. bogoslužju koncem IX. st. u vrijeme kneza Mutimira i carigradskog patrijarha Focija, crkva u Srba isprva je pod jurisdikcijom Ohridske arhiepiskopije. Nastankom srp.… Nastavi čitati →

Ssu Shu

Ssu Shu (Sishu ili Četiri knjige), skupina spisa koji spadaju u klasike konfucijevskog učenja i osnovni su tekstovi tradic. kin. obrazovanja. Potječu iz razdoblja konfucijevske renesanse iz perioda Sung (960–1279). Sadrži sljedeća četiri dijela: Ta-hio (Veliko učenje), sažet prikaz Konfucijeva… Nastavi čitati →

Stabat mater

Stabat mater (latinski: Stala mati), u kršćanstvu, početni stih srednjovjekovnih crkvenih himna, tužaljke u tercinama o žalosti Blažene Djevice Marije pod križem. Nastao je vjerojatno između XII. i XIV. stoljeća, a pripisivao se franjevcima, sv. Bonaventuri ili Jacoponi da Todi.… Nastavi čitati →

Stanislav, sv.

Stanislav, sv. (poljski: Stanisław ze Szczepanowa), poljski biskup (Szczepanowo, oko 1030 – Krakov, 11. IV. 1079). Podrijetlom iz plemićke obitelji. Nakon studija u Parizu, svećenik i kanonik u Krakovu, od 1072. krakovski biskup. Prema kasnijim hagiografijama, oštro je kritizirao nasilje… Nastavi čitati →

starac

starac (rus.), u rus. pravoslavlju, naziv za starijeg monaha. Počasni naslov monaha iskusnog u duhovnosti i askezi koji slovi kao učitelj mlađih monaha. Takav tip monaha prikazao je F. D. Dostojevski u liku starca Zosima (Braća Karamazovi). Također naziv za… Nastavi čitati →

Stari zavjet → Biblija

Stari zavjet → Biblija

Starokatolička crkva

Starokatolička crkva, kršćanska vjerska zajednica nastala iz otpora nekih njemačkih teologa zaključcima I. vatikanskoga sabora (1870). U Münchenu se 1871. formirala skupina na čelu s → J. I. Döllingerom koja je održala I. starokatolički kongres. Tada je osnovana… Nastavi čitati →

starovjerci

starovjerci, staroobrednici, rus. sljedba nastala nakon raskola u Rus. pravosl. crkvi u XVII. st. Protivili su se crkv. i liturgijskim reformama patrijarha Nikona. Poslije su nastale dvije struje starovjeraca, jedna je zadržala svećenstvo (popovci), dok ga je druga odbacija… Nastavi čitati →

Stegmüller, Wolfgang

Stegmüller, Wolfgang, austr. filozof (Natters, kraj Innsbrucka, 3. VI. 1923 – München, 1. VI. 1991). Prof. u Münchenu (1958–90), blizak tematici Bečkoga kruga, pisao o filozofiji znanosti, strukturi znanstv. istraživanja i analitičkoj filozofiji (Glavne struje suvremene filozofije, 1952).

Stein, Edith, sv.

Stein, Edith, sv. (redovničko ime Teresia Benedicta a Cruce), kat. teologinja i filozofkinja (Wrocław, 12. X. 1891 – Auschwitz, 9. VIII. 1942). Kći žid. trgovca, 1922. prešla na katolicizam. Učenica i asistentica filozofa E. Husserla. Djelovala kao učiteljica u samostanu… Nastavi čitati →

Steiner, Rudolf

Steiner, Rudolf, austrijski filozof (Kraljevec, kraj Varaždina, 27. II. 1861 – Dornach, 30. III. 1925). Radio je u Goetheovu arhivu u Weimaru. Bio je tajnik teozofskoga društva (1902), osnivač antropozofskoga društva (1913) i antropozofskoga pokreta. Njegove su filozofske postavke… Nastavi čitati →

Stentor

Stentor (grč. Sténtor), u Homerovoj Ilijadi, grč. junak u Trojanskom ratu “brončanog glasa”, mogao je snažno vikati za pedesetoricu (stentorski glas). Ponesen svojom sposobnošću, izazvao je na natjecanje boga Hermesa. Toliko je vikao da je od naprezanja ispustio dušu i umro.

Stephen, Leslie

Stephen, Leslie, engl. filozof i pisac (Kensington Gore, London, 28. XI. 1832 – London, 22. II. 1904). Prof. u Cambridgeu. Prvi izdavač Britanske nacionalne biografije. Bavio se etikom nastavljajući se na teorije D. Humea, J. Benthama, J. S.… Nastavi čitati →

Stepinac, Alojzije

Stepinac, Alojzije, hrvatski svećenik, zagrebački nadbiskup i kardinal (Brezarići, kraj Krašića, 8. V. 1898 – Krašić, 10. II. 1960). U I. svjetskom ratu potporučnik, nakon zarobljavanja na talijanskoj fronti pristupio jugoslavenskoj vojsci i poslan u Solun. Bogosloviju upisao u… Nastavi čitati →