HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
suna ili sunet (arapski: sunna običaj; propis; turski: sunnet običaj; put; naputak; predaja), u islamu, usmena predaja; Muhamedove riječi i djela, koja nisu zabilježena u Kuranu, nego su isprva skupljana i usmeno prenošena, a potom zabilježena u zbirkama… Nastavi čitati →
Sunčev kult, u mnogim religijama, kult posvećen božanstvu svjetlosti. Sunce daruje život, zbog toga se njegova putanja kultno prati i tumači mnogobrojnim mitovima. Sunčev kolut također je snažni kultni simbol (Indija, Japan, Meksiko, Egipat), ili čak božanska personifikacija, npr.… Nastavi čitati →
suniti (arapski: sunna običaj; propis), sljedbenici jedne od dviju glavnih grana islama (drugi su → šijiti). Oko 80% svih muslimana. Prihvaćaju sva četiri izvora islama (Kuran, suna, idžma i kijas), četiri prva kalifa, omejidske i abasidske… Nastavi čitati →
Supek, Rudi, hrvatski sociolog i psiholog (Zagreb, 8. IV. 1913 – Zagreb, 2. I. 1993). Diplomirao filozofiju u Zagrebu. Doktorirao na Sorboni 1952. Predavao na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1951–58. Profesor sociologije na Filozofskom fakultetu 1960–77.… Nastavi čitati →
super ego (lat.), nad-ja; prema strukturalnoj teoriji svijesti S. Freuda (Ja i ono, 1923), s. e. je nadsvijest koja je djelomično dio svijesti (ego, ja), ali joj je, sadržavajući npr. opće moralne prosudbe, i nadređena kao… Nastavi čitati →
superior (lat. gornji), u nekim kat. redovima i kongregacijama, poglavar zajednice ili samostana. Može biti s. samostanski, provincijski (pokrajinski) i generalni (vrhovni poglavar, general).
supranaturalizam (lat. supra, nad, natura, priroda), mišljenje usmjereno k razumijevanju jedne natprirodne, nadosjetilne i nadumne stvarnosti, koja se pojavljuje s pomoću objave, a izvorno se može spoznavati samo u duhu (vjera, slutnja, duhovno promatranje, ekstaza). Suprotnost: naturalizam.
suprotnost (lat. opositio), filozofski i logički pojam. Prikazuje protivstavljanje različitih oznaka stvari koje se međusobno isključuju. Također se odnosi na procese i zbivanja usmjerenih jednih naspram drugih, a u mišljenju se to iskazuje kao proturječnost. U logici pojmovi i… Nastavi čitati →
supstancija (lat.) 1. filoz Bivstvo; biće koje je samostalno i nepromjenjivo, nositelj svojstava. S. stoji po sebi i za sebe kao trajna bit svega opstojećeg, za razliku od nesamostalnih karakteristika koje postoje po nečemu drugom (akcidencija). S. je jedan od… Nastavi čitati →
sutana (tal.), svećenička odjeća, reverenda.
Sutlić, Vanja, hrvatski filozof (Karlovac, 25. II. 1925 – Zagreb, 15. XII. 1989). Profesor Filozofskoga fakulteta u Sarajevu i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Glavne preokupacije njegova mišljenja kreću se oko problema suvremene filozofije (filozofija egzistencije, Heidegger, Sartre, Camus… Nastavi čitati →
Suzana (hebr. ljiljan), prema Bibliji, žena ugledna babilonskog Židova, svojom ljepotom uzbuđivala je dvojicu starješina i nepravednih sudaca koji su je gledali dok se kupala. Budući da je nisu mogli imati, optužili su je za preljub. Od kamenovanja ju… Nastavi čitati →
svami (engl. swami, prema skt. swamin gospodin), u hinduizmu, počasni naslov ili oslovljavanje redovnika, koje se stavlja ispred imena. Počasni naslov duhovnog učitelja ili svete osobe, a stavlja se iza imena.
Svantevit ili Svantovit, u slav. mitologiji, os. u baltičkih i polapskih Slavena, bog svjetlosti, plodnosti i ratne pobjede; bog Sunca i vrhovno božanstvo. Najveće mu je svetište s hramom bilo na otoku Rujani (Rügen), u Arkoni. Onamo su dolazili… Nastavi čitati →
Svarog, također Svaroh, u slav. mitologiji, bog ognja i Sunca, ili kovačkog umijeća; otac boga Sunca Daboga (Dažbog) i boga ognja i zadružnog ognjišta Svarožića. U češ. verziji mita S. je bog vatre, kod polapskih Slavena bog Sunca… Nastavi čitati →
Svarožić, u slav. mitologiji, bog ognja i zadružnog ognjišta, sin Svaroga i brat Daboga (Dažboga). Prema drugima, S. je patronimik ili deminutiv, identičan s ostalom dvojicom, i sva tri božanstva tvore personificiranu snagu Sunca u raznim oblicima. Jedno od… Nastavi čitati →
svastika (sanskrt.), križ s jednakim krakovima od kojih svaki završava produžetkom pod pravim kutom, ulijevo ili udesno. Naziva se i kukasti križ. U mnogih naroda simbol Sunca, pa sreće, zdravlja i dr. Antisemitski pokreti preuzeli su ga kao svoj znak,… Nastavi čitati →
sveci, u nekim religijama, osobe koje su za života ostvarile duhovni i moralni ideal svoje vjere. U ranom kršćanstvu to su najprije mučenici, a potom im se pridružuju i priznavaoci (ispovjedaoci). U katolicizmu i pravoslavlju uobičajeno je štovanje svetaca,… Nastavi čitati →
svećenik, u povijesti religija, kultni službenik koji prinosi žrtvu i obavlja druge obrede. U pravom smislu postoji samo u mistično-obrednim religijama (animističke i politeističke religije, hinduizam, starohebrejska religija, katolicizam i pravoslavlje), za razliku od propovjedničkoga kultnog službenika (rabin, imam,… Nastavi čitati →
Sveta obitelj, kat. blagdan kojim se slavi bibl. obitelj iz Nazareta: Isus, Marija i Josip. Počinje se štovati u XVII. st. u Francuskoj i Belgiji, a blagdan je uveo papa Benedikt XV. 1921. Slavi se u nedjelju u osmini… Nastavi čitati →
