HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Urban II., bl. (pr. ime Odo od Châtillona ili Eudes de Lagery), papa od 1088. do 1099. (kraj Châtillon-sur-Marne, o. 1035 – Rim, 29. VII. 1099). Benediktinac u Clunyju, oko 1080. kardinal biskup Ostije. Nastavio i unaprijedio grgurovsku reformu i… Nastavi čitati →
Urban VI. (pr. ime Bartolomeo Prignano), papa od 1378. do 1389. (Napulj, o. 1318 – Rim, 15. X. 1389). Barski nadbiskup (1377), za pape Grgura XI. voditelj papinske kancelarije. Prvi papa izabran u Rimu nakon povratka iz Avignonskog sužanjstva. Franc.… Nastavi čitati →
Urban VIII. (pr. ime Maffeo Barberini), papa od 1623. do 1644. (Firenca, 5. IV. 1568 – Rim, 29. VII. 1644). U Tridesetogodišnjem ratu podržao Francusku, time posredno i protest. stranku, ali je osudio galikanizam i jansenizam, ojačao utjecaj inkvizicije (procesi… Nastavi čitati →
urbi et orbi (lat. gradu i svijetu), izraz kojim se papa pri podjeli blagoslova obraća gradu Rimu (svojoj biskupiji) i Svijetu (sveopćoj Crkvi). Zbog toga i naziv “papinski blagoslov urbi et orbi”.
Uršula, sv., kršć. mučenica (? – Köln, 452). Prema legendama (X–XI. st.), kći britskoga kralja. Na povratku s hodočašća u Rimu, ubili je Huni zajedno s mnogobrojnim pratiljama. Vrlo popularna svetica u sr. vijeku, zaštitnica mnogih gradova.
uršulinke (lat. Ordo Sanctae Ursulae Red sv. Uršule), kat. ženski red što ga je 1535. osnovala sv. Angela Merici u Bresci. Nazvane su po starokršć. mučenici sv. Uršuli. Potvrdio ih je 1544. papa Pavao III. Od 1612. samostanski red s… Nastavi čitati →
Uskrs ili Vazam, najveći i najstariji kršćanski blagdan, spomen na Kristovo uskrsnuće. U prvom razdoblju svaka je nedjelja bila spomen na Kristovo uskrsnuće. Od II. stoljeća slavi se jedanput godišnje, a nakon duge kontroverze o datumu blagdana, na Nicejskom… Nastavi čitati →
uskrsni zec, figura u dječjem vjerovanju o zecu koji ukrašava i na tajnim mjestima ostavlja uskrsna jaja (→ pisanice) i druge uskrsne darove. Običaj je poznat u sr. Europi od kraja XVIII. st. Tumači se (prema G. Korffu)… Nastavi čitati →
utilitarizam (iz lat.), filoz. shvaćanje po kojem je korist osnovno načelo i kriterij čovjekova djelovanja. Kao filoz. misao razlikuje se od zagovaranja pukoga koristoljublja. Prema J. Benthamu, koji je prvi upotrijebio termin u filoz. značenju (1781), te J. St. Millu… Nastavi čitati →
Utnapištim, mitski sumerski junak, poznat iz epa o Gilgamešu. S obitelji i životinjama, jedini se spasio od općega potopa sklonivši se na lađu. Nakon potopa postao besmrtan i živio na otoku onkraj mora smrti, na sastavcima Eufrata i Tigrisa, gdje ga posjećuje Gilgameš.
utopija (grč.), ne-mjesto, mjesto kojeg nema. Općenito, maštarija, sanjarija, izmišljotina, ali i idealno zamišljena stvarnost. Tim terminom nazvao je svoje djelo o najboljoj državi Th. More (Utopia, 1516). Slično je i djelo Grad sunca T. Campanelle (Civitas… Nastavi čitati →
utrakvisti (od lat. sub utraque specie pod objema prilikama), umjerena grana češ. husita, za razliku od radikalnih taborićana. Nazvani su po tome što su tražili pričest (i za vjernike) pod “objema prilikama” kruha i vina (hostija i kalež); nazivali… Nastavi čitati →
Utrechtska crkva, crkvena zajednica u Utrechtu, odvojena od Rima nakon što je katolička manjina u protestantskoj Nizozemskoj dobila 1592. apostolskoga vikara sa sjedištem u Utrechtu. Prihvaćanjem jansenizma u XVIII. stoljeću, utrechtski biskupi posve su prekinuli s Rimom, ali su… Nastavi čitati →
vahabiti, islamska sunitska sljedba, nastala u XVIII. stoljeću u srednjoj Arabiji, odakle se proširila u Egipat, Siriju i Irak. Ime po utemeljitelju Muhamedu Abd el-Vahabu (1703–92). Zastupa strogi oblik islama sa zahtjevom teokratske države kakvu su ostvarili u Nedždu… Nastavi čitati →
Vaihinger, Hans, njem. filozof (Nehren, kraj Tübingena, 25. IX. 1852 – Halle, 18. XII. 1933). Razvio teoriju filozof. fikcionalizma po kojoj su pojmovi fikcije, ali ih možemo razlikovati na temelju provjere te se od pogrešnih koncepata usmjeravati ispravnijima. Gl.… Nastavi čitati →
valdenzi, kršćanska sljedba koju je u Lyonu u XII. stoljeću kao laički pokret zasnovao trgovac Pierre Valdo (Vaudès, Valdès; latinski: Petrus Valdes). Nazivali su se i Kristovi ili lyonski siromasi. Prakticirali su radikalno siromaštvo po uzoru na prvu Crkvu.… Nastavi čitati →
Valentin, kršć. filozof (? – o. 135). Djelovao u Aleksandriji, Rimu i na Cipru. Povezivao grč. filozofiju, platonizam i stoicizam s kršć. religioznom mišlju te izgradio teozofski sustav gnosticizma. Poslije su ga kritizirali Irenej, Tertulijan i dr.
