HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Valentin, sv. (latinski: Valentinus), biskup i mučenik, pogubljen 269. u Rimu. Na njegovu je grobu papa Julije I. u IV. stoljeću podignuo baziliku. U srednjem vijeku vrlo štovan svetac, od XV. stoljeća njegov se blagdan (Valentinovo, 14.… Nastavi čitati →
Valhala, u nordijskoj mitologiji, prebivalište mrtvih. Poslije romantizirano kao Odinovo prebivalište i boravište palih junaka koje su tamo poslije bitke dovele valkire i gdje se oni noću goste veprovinom i medovinom, a danju bore.
valkire, u nordijskoj mitologiji, vile ratnice, pomoćnice boga Odina. Sudjeluju u boju i izabiru ratnike koji će pasti te ih sprovode u Valhalu. Spominju se Hilda, Brunhilda, Sigrun i dr., a neke likove valkira stvorio je R. Wagner u istoimenoj operi.
Valla, Lorenzo, tal. humanist (Rim, 1407 – Rim, 1. VIII. 1457). Prof. u Paviji i Rimu, drž. službenik u Napulju i na papinskom dvoru u Rimu. Svojim kritičkim raspravama o jeziku Novog zavjeta te kritikom isprava i legendi u… Nastavi čitati →
Valpurga, sv. (engl. Waldburga, njem. Walpurgis), redovnica i misionarka (Wessex, o. 710 – Heidenheim, Njemačka, 25. II. 779). Kći kralja Rikarda, utemeljiteljica benediktinskog samostana Heidenheim u Njemačkoj, glavarica njegova ženskog ogranka. Zaštitnica od vještica i uroka. U pučkoj tradiciji uoči… Nastavi čitati →
vampir, u pučkom vjerovanju, mrtvac koji ustaje noću iz groba i siše ljudima krv. Vampirom postaje zao čovjek, ili onaj kojemu je sam vampir sisao krv. Termin iz praslav. animističkih vjerovanja, os. raširen na Balkanu. Blizak širem eur. pojmu… Nastavi čitati →
Vanini, Lucilio, tal. humanist (Taurisano, Lecce, o. 1584 – Toulouse, 9. II. 1619). Studirao u Rimu i Padovi, djelovao u Londonu, Parizu i dr. Zastupao materijalistička i panteistička shvaćanja te poricao besmrtnost duše. Inkvizicija ga je optužila za herezu.… Nastavi čitati →
Varuna, u vedskoj religiji, jedan od najstarijih bogova, čuvar kozmičkoga poretka, istine i zadane riječi. Stvoritelj neba, zemlje i zraka. Sveznajući, vidi i kažnjava svaki grijeh. Staro indoeurop. božanstvo, blisko iran. Ahuri Mazdi.
vatra (iz alb.) ili oganj, prir. pojava sagorijevanja tvari i čovjekovo otkriće paljenja tvari, najveće otkriće u razvitku čovjeka, poznato od paleolitika. Način upotrebe vatre, od prehrane i zagrijavanja do suvr. upotrebe kao energije, ujedno određuje i pojedine stupnjeve… Nastavi čitati →
Veliki tjedan, u kršćanstvu, po crkv. kalendaru posljednji tjedan u korizmi, između Cvjetnice i Uskrsa. Tada se slavi spomen na posljednje dane Kristova života, njegovu muku i smrt. Liturgijski je uređen u IV. st. Tih se dana u misi… Nastavi čitati →
Veljačić, Čedomil, hrvatski filozof (Zagreb, 18. VI. 1915 – San Francisco, 28. XII. 1997). Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1939. S → R. Katičićem i → S. Petrovićem sudjeluje u osnivanju katedre indologije na Filozofskom fakultetu… Nastavi čitati →
Venera (latinski: Venus), u rimskoj mitologiji, božica ljepote i ljubavi. Isprva staroitalska božica proljeća, poslije i spolnog užitka. Poistovjećena s grčkom božicom Afroditom.
Vergerije, Petar Pavao ml., tal. humanist i vjerski reformator (Koper, 1497. ili 1498 – Tübingen, 4. X. 1565). Studirao pravo u Padovi i djelovao kao pravnik; nakon ženine smrti postaje svećenik (1529). Papin izaslanik kod cara Ferdinanda I., uključen… Nastavi čitati →
verifikacija (lat.), provjeravanje i potvrđivanje istinitosti. U pravu, dokaz pravovaljanosti neke isprave ili prav. akta, utvrđuje se na osnovi propisanog postupka. U metodologiji znanosti, iskustveno osvjedočenje kojim se dokazuje neka (empirijska) hipoteza. Kao iskustveno načelo i logički postupak zasnovan na… Nastavi čitati →
Veronika, sv. (prema pučkoj etimologiji od lat.-grč. vera icon/a/: prava slika tj. slika Kristova), jedna od žena koje su pratile Isusa u njegovu propovijedanju. Prema legendama nastalima na temelju apokrifnog Nikodemova evanđelja, dok je Isus nosio križ na ramenima,… Nastavi čitati →
Vertumno (lat. Vertumnus), rim. božanstvo etrurskog podrijetla; zaštitnik voćnjaka i bog godišnjih doba i mijena, te trgovine. Štovan i likovno prikazivan zajedno s njegovom ženom božicom voća, Pomonom.
Vesna, staroslav. božica i personifikacija proljeća. Kult je vjerojatno indoeur. (sanskrt. vasantas proljeće). Os. su je štovali ist. Slaveni (pjesme vesnjanke sačuvale su se u Rusiji i Ukrajini).
Vesta (lat.), rim. božica kućnog i drž. ognjišta; staroitalskog podrijetla. Prema mitu, sestra Jupitera i Junone, izjednačena s grč. Hestijom. Povezivali su je i s vatrom s neba, pa su joj gradili hramove na mjestu pogođenom munjom. Njezino svetište čuvale… Nastavi čitati →
