HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
vestalke (lat. Vestales), šest svećenica rim. božice Veste, održavale su vječnu vatru u njezinu svetištu. Za tu uglednu službu birane su (na 30 g.) djevojčice iz najuglednijih obitelji, djevičanstvo je bilo obvezno.
Vico, Giambattista, talijanski filozof, povjesničar i pravnik (Napulj, 23. VI. 1668 – Napulj, 23. I. 1744). Posve originalna pojava, istražujući Platona, oslonjen na F. Bacona i renesansne mislioce, dao je jedan od najznačajnijih pojedinačnih prinosa razvitku novovjekovnih humanističkih i… Nastavi čitati →
Viktorija (lat. Victoria), rim. božica pobjede, poistovjećena s grč. božicom Nike. Premda je bila štovana od davnine, njezin se kult proširio os. od Augusta. V. Augusta bila je religioznim i prav. simbolom pobjedonosnoga Rim. Carstva; brojne statue i drugi… Nastavi čitati →
vile, mitološke djevojke obdarene čarobnim moćima. U slav. mitologiji, natprirodna ženska bića srodna rođenicama i suđenicama (istočnoslav. rusalke). Os. prisutne u nar. pjesmama i pričama južnoslav. naroda. Žive u oblacima, na planinama, plešu kolo kraj jezera. Pomažu ljudima u… Nastavi čitati →
Vinković, Benedikt, zagrebački biskup (Jastrebarsko, 1581 – Zagreb, 2. XII. 1642). Studirao u Beču i Bologni. Na saboru u Požunu (1625) branio crkvenu pripadnost Međimurja Zagrebačkoj biskupiji. Pečuški (1630) i zagrebački biskup (1637). Na crkvenoj sinodi u Trnavi (1638)… Nastavi čitati →
Višnu (sanskrt. Vašnu), indij. božanstvo. U vedskoj religiji manje istaknuti bog, Indrin pomagač. U razvijenom hinduizmu V. je veliki îśvara, gospod bog. U kriznim dobima svijeta V. se utjelovljuje i silazi među ljude (avatâra). U hinduističkom trojstvu… Nastavi čitati →
višnuizam, jedna od triju gl. religija unutar hinduizma (sa šivaizmom i šaktizmom). Obuhvaća koncepcije nastanka i mijena svijeta (avatāra), inkarnacije Rame i Krsne, te opći filoz. i moralni nauk sadržan napose u knjizi Bhagavatgita.
vitalizam (od latinskoga: vitalis životan), životnost; naglašavanje čovjekovih fizičkih sposobnosti; filozofski nazor po kojem biološke pojave pokreću životne sile koje same nisu materijalne naravi: duh, nagon i dr.; shvaćanje po kojem je životna sila poseban element stvarnosti. Nastao u reakciji… Nastavi čitati →
viteški redovi, u Kat. crkvi, više crkv. redova nastalih u vrijeme križarskih ratova radi zaštite hodočasnika u Svetoj zemlji, njege bolesnika i ranjenika te oružane borbe protiv muslimana. Svaki se red sastojao od vitezova iz redova plemića, svećenika i… Nastavi čitati →
Vives, Juan Luis, španj. humanist (Valencia, 6. III. 1492 – Brugges, 6. V. 1540). Emigrirao u vrijeme progona Židova, djelovao u Parizu, Bruggesu i u Engleskoj. Prijatelj Th. Morea. Zastupao nova empiristička gledišta i duh tolerancije u odgoju i… Nastavi čitati →
vizija (lat.), pojava, slika, prikaza. U psihologiji, snažna i živa (eidetična) predodžba; može biti fantazijska, umjetnička, mistička, pa i patološka kao posljedica duševnih bolesti (shizofrenija) ili narkoticima izazvanih halucinacija. Terminom se često pozitivno označava i sposobnost zamišljanja i ukazivanja na… Nastavi čitati →
vječnost, izvanvremensko trajanje. U filozofiji, prema idealističkim shvaćanjima, osobina onoga primarnog i nepromjenjivog (Bog, bitak, ideja) po čemu je sve što jest pojedinačno, sekundarno i promjenjivo (pojava, tvar, mišljenje). Po materijalistima, materija i svijet su vječni, a samo vrijeme… Nastavi čitati →
Vjera i poredak (engleski: Faith and Order), ekumenski pokret ili organizacija koja je nastala između dvaju svjetskih ratova, a od njega i sličnog pokreta Život i rad izrasla je krovna ekumenska institucija → Svjetsko vijeće crkava… Nastavi čitati →
vjeronauk, u kršćanstvu, temeljna vjerska pouka; kateheza; može biti školski i župni. Često izborni ili obvezni školski predmet u europkskim zemljama, u Hrvatskoj od 1991. U Katoličkoj crkvi vjeronauk predaju katehete, a u protestantskim crkvama ordinirani službenik. U katolicizmu… Nastavi čitati →
vjerovanje, u kršćanstvu, kratak vjeroispovjedni obrazac koji sadrži gl. kršć. vjerske istine; simbol vjere. Isprva se upotrebljavao samo kod krštenja, a poslije ulazi u liturgiju i privatne pobožnosti. Postoje tri različita obrasca: Apostolsko v. (u 12 članaka), Nicejsko-carigradski (moli… Nastavi čitati →
vještice, u pučkom vjerovanju, žene čarobnice koje raspolažu natprir. moćima, os. sposobnošću da magičnim sredstvima i postupcima mogu nanijeti zlo ljudima. Zamišljena obično kao ružna, nakazna žena koja leti na metli, vještica u dosluhu s vragom uzrok je pojedinačnih… Nastavi čitati →
Vlačić, Matija Ilirik (Matthias Flacius Illyricus), hrv. protest. teolog (Labin, 3. III. 1520 – Frankfurt, 11. III. 1576). Kao mladić oduševio se protestantizmom, nakon školovanja u Veneciji studira u Njemačkoj gdje poslije u Wittenbergu postaje prof. hebr. i grč. jezika… Nastavi čitati →
vladika (crkvenoslav.), episkop u Pravoslavnoj crkvi.
Vlaho, sv., kršć. mučenik, biskup grada Sebaste u Armeniji (III–IV. st.). Ime (grč. Blasios) javlja se i u oblicima Vlasije, te najčešće kao Blaž. Zaštitnik Dubrovnika, “Republike svetoga Vlaha”. Svečeve relikvije donesene su u Dubrovnik 1026, a na… Nastavi čitati →
Vojska spasa (engleski: Salvation Army), međunarodna vjerska udruga koju je u Londonu utemeljio engleski metodistički pastor → William Booth. On je već od 1865. vodio vjersko-karitativnu udrugu u londonskom East Endu. Njegov sin William Bramwell Booth uspostavio… Nastavi čitati →
