HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Volos ili Veles, u slav. mitologiji, zaštitnik stada i pašnjaka. Prikazivali su ga najčešće kao starca duge brade, katkad samo s jednim okom, obično s ovcom ili govedom.
Volpe, Galvano della, talijanski filozof (Imola, 24. IX. 1895 – Rim, 13. VII. 1968). Profesor u Messini; pokrenuo treći marksistički smjer; protivnik Crocea i Gentilea. Bavio se osobito odnosom Hegela i Marxa i mladim Marxom.… Nastavi čitati →
Voltaire, François-Marie Arouet, francuski filozof i književnik, prosvjetitelj i enciklopedist (Pariz, 21. XI. 1694 – Pariz, 30. V. 1778). Jedan od najbriljantnijih umova svojega doba, proveo buran život između slave i progona počevši, u mladosti, od divljenja u pariškim… Nastavi čitati →
voluntarizam (lat.), isticanje volje kao gl. pokretača svakog postupanje i samo takvo postupanje. U filozofiji, shvaćanje po kojem volja određuje način spoznaje (subjektivni v.) ili po kojem postoji nadindividualna univerzalna volja (objektivni v.). Vjerski pisci u pravilu zastupaju shvaćanja po… Nastavi čitati →
volja, stanje svijesti usmjereno postizanju nekog cilja. Općenito se drži da je v. svjesni čin u kojem je sadržana namjera, iako može biti posljedica osjetilnih potreba. Fiziološki, osnova voljnog djelovanja nalazi se u piramidalnim stanicama prednjih centralnih vijuga moždane… Nastavi čitati →
votiv (lat.), zavjetni dar nekom božanstvu ili svecima. V. može biti crkva, spomenik, umj. predmet, dragocjenost, natpis i dr.
vox (lat.), glas; vox populi, vox dei, glas naroda, glas boga u značenju što narod želi, svetinja je; vox clamantis in deserto, glas vapijućeg u pustinji u prenesenom smislu odnosi se na glas onoga kojega nitko ne sluša.
vrag (staroslav.), stari nar. naziv za zla duha (demona), čovjekova neprijatelja; spominje se u nar. pričama i poslovicama. Sinonimi su mu đavao (đavo), sotona (satan), bijes, nečastivi i sl. Predodžba o vragu u starih slav. naroda vjerojatno je izvedena iz… Nastavi čitati →
Vrančić, Antun, hrvatski humanist (Šibenik, 29. V. 1504 – Prešov, 15. VI. 1573). Školovao se u Padovi, Beču i Krakovu gdje postaje blizak kralju Ivanu Zapolji za kojega obavlja diplomatske misije u Europi i u Turskoj. Od 1549. u… Nastavi čitati →
Vrančić, Faust, hrv. humanist (Šibenik, 1551 – Venecija, 20. I. 1617). Školovao se u Požunu i Padovi, upravitelj biskupije u Veszprému, od 1581. u službi cara Rudolfa II. Titularni čanadski biskup, od 1605. u Rimu pristupa barnabitskom redu. Polihistor,… Nastavi čitati →
Vranicki, Predrag, hrv. filozof (Benkovac, 21. XII. 1922 – Zagreb, 31. I. 2002). Dugogodišnji prof. filozofije te rektor (1972–76) Sveučilišta u Zagrebu. Napisao više djela pretežno marksističke tematike (Prilozi problematici društvenih nauka; Misaoni razvitak Karla Marxa;… Nastavi čitati →
Vrhovac, Maksimilijan, hrv. biskup (Karlovac, 23. XI. 1752 – Zagreb, 16. XII. 1827). Istaknuti nar. prosvjetitelj i kult. djelatnik. Studirao u Beču i Bologni, zaređen za svećenika 1775; prof. teologije u Zagrebu i Budimpešti; od 1787. zagreb. biskup. Protivio… Nastavi čitati →
vrijednost, općevažeće moralne norme i načela koja kao regulatorni principi određuju čovjekovo djelovanje neovisno o njegovim neposrednim ili egoističnim interesima. Takve su vrijednosti npr. poštenje, istinoljubivost, dobrota i sl. Dok prav. norme određuju čovjekovo društv. ponašanje, vrijednosti utemeljuju njegovo… Nastavi čitati →
vrijeme, trajanje nekog slijeda promjena; razmjer između onoga prije i onoga poslije u nekom gibanju. Uz prostor, način objektivne (vanjske) opstojnosti pojava, te način subjektivnoga (unutrašnjega) čovjekova doživljavanja pojava. Teško odrediv i ujedno ključan pojam filozofije, znanosti i samoga… Nastavi čitati →
vrlina, pozitivno svojstvo čovjeka; krepost. Premda je pojam fenomenološki univerzalan te se rabi u sličnom značenju u različitim jezicima i civilizacijama, za razliku od svih heteronomnih shvaćanja vrline (npr. kao pridržavanja dobrih običaja, zakona ili vjerskih načela), autonomni pojam… Nastavi čitati →
vudu (engl. voodoo), kult raširen na karipskim otocima, os. na Haitiju. Sastoji se od elemenata afr. religija s nekim kršć. utjecajima. Povezan s čarobnjaštvom, kao obred egzistira usporedno s kršćanstvom. Drži se da je svijet nastanjen duhovima (loa) koji… Nastavi čitati →
Vuk-Pavlović, Pavao, hrvatski filozof (Koprivnica, 2. II. 1894 – Zagreb, 13. XI. 1976). Studirao u Leipzigu i Zagrebu, gdje je doktorirao 1921. te predavao na Filozofskom fakultetu. Suspendiran 1941. Nakon II. svjetskog rata radio u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici, od… Nastavi čitati →
Vukasović, Ante, hrv. pedagog (Osijek, 9. I. 1929). Diplomirao i doktorirao (1965) na Filoz. fak. u Zagrebu, na kojem poslije djeluje kao profesor pedagogije. Objavio mnogobrojne stručne radove te više od 30 knjiga baveći se različitim aspektima odgoja (moralni,… Nastavi čitati →
vukodlak (praslav.), u pučkom vjerovanju, mrtvac koji noću izlazi iz groba, slično vampiru. Zamišljen u liku čovjeka vuka davi ljude i pije im krv. Od vukodlaka brane glogov kolac, vatra i prevrnute stvari.
Vulgata (lat.), lat. prijevod Biblije što ga je potkraj IV. st. na poticaj pape Damasa I. izradio sv. Jeronim. Na pučki latinski preveo je Stari zavjet s hebrejskoga i aramejskoga jezika, a Novi zavjet na temelju grč. izvornika. Jeronimov je… Nastavi čitati →
