HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Bozanić, Bartul, krčki biskup (Vrbnik na Krku, 12. IV. 1789 – Krk, 13. VIII. 1854). Studirao teologiju u Beču, župnik u Piranu, a zatim je u Krku kanonik, teolog i prosinodalni ispitivač, vrhovni školski nadzornik i od 1839. biskup.… Nastavi čitati →
Bozanić, Josip, zagrebački nadbiskup i kardinal (Rijeka, 20. III. 1949). Teologiju studirao u Rijeci i Rimu, gdje je doktorirao crkveno pravo. Profesor dogmatske teologije i crkvenoga prava na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci. Autor mnogobrojnih teološko-pravnih članaka. Imenovan krčkim… Nastavi čitati →
Božić (deminutiv od Bog, tj. mali Bog), nepomični blagdan Kristova rođenja 25. prosinca. Slavi se od IV. stoljeća. Središnji čin proslave je ponoćna liturgija. U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih i vjera da je Bog,… Nastavi čitati →
Božić, Josip Dobroslav, hrvatski svećenik, pisac i publicist (Potočani, kraj Odžaka, BiH, 11. IX, 1860 – Steelton, Pennsylvania, 17. I. 1900). Franjevac, nakon studija kapelan u Derventi, austrijske vlasti kaznile ga (1886) zbog zauzimanja za obespravljene seljake; u raznim… Nastavi čitati →
Božje primirje (srednjolatinski: treuga Dei, od treuga dogovor, Deus Bog), u srednjem vijeku povremeno obustavljanje ratova i oružanih sukoba. Moglo se odnositi na određeno vrijeme u godini (došašće, korizma), ili blagdane i sl. Protiv prekršitelja bile su određene stroge kazne, najčešće crkveno izopćenje.
Božji mir (latinski: pax Dei, od pax mir, Deus Bog), srednjovjekovni crkveni običaj ili odredba po kojoj se u određene blagdane zabranjivao svaki sukob i nošenje oružja pod prijetnjom dvostruke kazne. Ustanovljen na crkvenim sinodama 1037–41, Božji mir ušao… Nastavi čitati →
božji sud ili ordalije, dokazno sredstvo u kaznenom postupku robovlasničkog i feudalnog prava. Kao dokazi služili su: kotao – izvlačenje rukom predmeta iz uzavrele vode, željezo – hvatanje rukom usijanog željeza, bacanje u vodu, sudski dvoboj. Ako bi optužena… Nastavi čitati →
Bradley, Francis Herbert, engleski filozof (Clapham, Surrey, 30. I. 1846 – Oxford, 18. IX. 1924). Novohegelovac, pristaša apsolutnog idealizma; razvija metafiziku protiv hedonističkog utilitarizma i pragmatizma, koje kritizira u engleskih tradicionalnih empiričara. Isticao je cjelinu, totalitet, unutarnje jedinstvo. Po… Nastavi čitati →
Bragi, u staronordijskoj mitologiji bog pjesništva. Poznat i značajan bio je među Asima, kao sin i savjetnik Odinov. Posvećen mu je treći dio Edde Bragaro-edhur.
Brahma ili Brahman, po Vedama (svetim indijskim knjigama), riječ različita značenja; snaga molitve, sveto znanje, gospodar snage, gospodar stvorova, kralj bogova. Prema starijim Vedama, svijet izlazi iz Brahme, a po filozofiji mlađih Veda svijet ne postoji, već je… Nastavi čitati →
brahmana, hinduske svete knjige u kojima su protumačeni tekstovi Veda. Nastali su u razdoblju od ←VIII. do ←IV. stoljeća. Tumačile su postanak i značenje žrtvenih obreda. Sadržavale su i razne legende i priče koje predstavljaju početke indijske epske poezije.
brahmanizam, panteistički vjerski sustav starih Indijaca. Glavno božanstvo je Brahma, a njegovo jedinstvo s Atmanom izvor je teorije o seljenju duša poslije smrti – metempsihoza. Iz Brahme sve proizlazi emanacijom i u nj se opet vraća. Na temelju tog… Nastavi čitati →
Brahmo samaj (sanskrtski: zajednica božjih vjernika), reformni pokret koji je osnovao 1828. u Calcutti u Indiji Ram Mohun Roy (1772–1833). Naučavao je štovanje osobnog Boga, pod utjecajem islamskoga i kršćanskog monoteizma, osobito moralnog lika Krista, čiju je etičku nauku držao… Nastavi čitati →
bratovštine (lat. fraternitates), društv.-vjerske, staleško-stručne udruge koje se javljaju od sr. vijeka. Predstavljaju poseban oblik cehovskih udruga, a vezane su uz jedan ili više srodnih zanatskih staleža. Počele su se osnivati po gradovima već od XI. st. U bratovštinama… Nastavi čitati →
Bréhier, Émile, francuski povjesničar filozofije (Bar-le-Duc, 12. IV. 1876 – Pariz, 3. II. 1952). Napisao monografije o Filonu Aleksandrijskom, Plotinu, Hrizipu. Djelo: Povijest filozofije (1926–32).
Brentano, Franz, njemački filozof (Marienberg, kraj Bopparda, 16. I. 1838 – Zürich, 17. III. 1917). Brat → Luje. Studirao filozofiju i teologiju, katolički svećenik od 1864. do 1873. Profesor u Würzburgu te u Beču od 1874. do… Nastavi čitati →
Brenz, Johannes, njemački vjerski reformator (Weil der Stadt, kraj Stuttgarta, 24. VI. 1499 – Stuttgart, 11. IX. 1570). Na strani → M. Luthera na raspravi u Heidelbergu 1518; od 1522. kao propovjednik i savjetnik kneza Ulricha uvodi reformaciju u… Nastavi čitati →
breve (latinski: kratko), papinsko pismo kojim se služi u manje važnim stvarima, jednostavnije i kraće nego bula. Počinje papinim imenom, a potpisuje ga kardinal – državni tajnik. Zapečaćeno je prstenom, na kojemu je prikazan apostol Petar kao ribar.
brevijar ili časoslov (latinski: kratak pregled), zbornik obrednih tekstova prema kojemu katolički svećenik moli propisane dnevne molitve; dijeli se na 8 hora ili časova (odatle hrvatski naziv časoslov). U dužem procesu ujednačavanja nastao je franjevački Rimski brevijar (1244),… Nastavi čitati →