HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
adultna pedagogija → andragogija
advaita (sanskrtski: nepodvojenost), u indijskoj filozofiji istovjetnost subjekta i objekta, jedinstvo stvoritelja i stvorenoga.
advent ili došašće (latinski: adventus dolazak), dio liturgijske godine u kršćanstvu koji se sastoji od četiriju nedjelja što prethode blagdanu → Božića, na spomen četiriju tisućljeća koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova.… Nastavi čitati →
adventisti (latinski), pripadnici kršćanske eshatološke sljedbe koji vjeruju u skori ponovni Kristov dolazak. Osnivač im je američki farmer i baptistički propovjednik William Miller (1782–1849), koji u više navrata predviđa konac svijeta i ponovni Kristov dolazak, a nakon fijaska pokret spašava… Nastavi čitati →
advocatus Dei (latinski: Božji odvjetnik) → advocatus diaboli
advocatus diaboli (latinski: vražji odvjetnik) 1. U Rimokatoličkoj crkvi, osoba koja iznosi razloge protiv kanonizacije ili beatifikacije, suprotstavljajući se Božjem odvjetniku (advocatus Dei). 2. pren Osoba koja zastupa nepopularno gledište, protivno općem mišljenju.
Aeda, u grčkoj mitologiji, zaštitnica pjevanja; jedna od triju prvobitnih muza.
aer (grčki: aer zrak; staroslavenski: vozduh), u istočnokršćanskoj liturgiji, tkanina koja pokriva putir i diskos. Aeri su obično izvezeni u zlatu, svili, srmi i oslikani prizorima iz Kristova života i drugim biblijskim motivima.
Aesir (jednina Ass), dvije grupe božanstava u skandinavskoj mitologiji. U starih Germana bili su ovi bogovi: Odin, vrhovni bog Aesira, Frigg, njegova žena, Tyr, bog rata i Thor, bog gromova. Od ostalih važniji su bili Balder, Jörd, Heimdall i Loki.
afekt (latinski: affectus), intenzivno duševno stanje pri kojemu popušta kontrola volje; jak osjećaj (strah, srdžba, strast, oduševljenje i dr.).
afektivna vrijednost (latinski: pretium affectionis), vrijednost koja se pridaje nekoj stvari iz subjektivnosti, osobnih razloga, npr. nekoj poklonjenoj stvari ili daru, predmetu uz koji je vezana draga uspomena.
afektivnost ili afektivitet (novolatinski: affectivitas) 1. Cjelina čovjekova čuvstvenog života. 2. Uvjetovanost čovjekova ponašanja afektima i afektivnim stanjima kao što su uzbuđenje, uzrujanost, osjećajnost. 3. Područje afekata, odnosno dinamička cjelina emocija. 4. Sposobnost izražavanja emocija.
aficiranje (latinski: afficere napasti, utjecati), pojam iz Kantove filozofije: objektivni predmeti djeluju na naša osjetila potičući ih na aktivnost, te tako nastaju osjeti. Osjeti su, prema Kantu, građa koja se pretvara u iskustvo i spoznaju tek posredstvom apriornih oblikovnih funkcija svijesti.
afinitet (latinski), srodnost, bliskost, sklonost, privlačnost. 1. filoz/psihol Sličnost psihičkih struktura (karaktera) ili pojedinih psihičkih očitovanja; sklonost prema određenim predmetima, mislima, predodžbama. 2. kem Mogućnost međusobnog privlačenja ili spajanja molekula ili atoma. 3. lingv Sličnost strukture između jezika, bez obzira… Nastavi čitati →
afirmacija (latinski) 1. Potvrda, pozitivna tvrdnja; u širem značenju, svaki čin kojim misao nešto tvrdi. 2. filoz Jesnost suda, tj. pozitivno pripisivanje nekog predikata subjektu kopulom jest. 3. Uspjeh, priznanje, potvrđenost pred drugima ili javnošću; afirmirati se, postići uspjeh, istaknuti se, dokazati sposobnosti.
afirmativni sud (latinski: affirmativus potvrdan), sud kojim tvrdimo da nešto jest, potvrdan sud. Afirmativni sud može biti djelomičan ili općenit.
Afrodita (grčki: Aphrodítē), grčka božica ljubavi, ljepote, plodnosti, obitelji, te zaštitnica braka. Prema jednoj verziji rođena iz morske pjene, žena hromog Hefesta, kojeg je iznevjerila s Aresom (i imala sinove Erosa, Antera, Deimosa, Fobosa i kćer Harmoniju), zatim… Nastavi čitati →
aga-kan (turski), nasljedna titula muslimanskog vjerskog i svjetovnog poglavara šijitske sljedbe ismailita, kojih ima u Indiji, Pakistanu, Arabiji i Perziji.
Agamben, Giorgio, talijanski filozof (Rim, 22. IV. 1942). Diplomirao pravo u Rimu. U svojim djelima govori o problemu „izvanrednog stanja“, u kojem je radi nacionalne sigurnosti suspendirano sudstvo i koje se koristi za narušavanje građanskih prava. Njegova filozofija bavi… Nastavi čitati →
agapa (grčki: ljubav) 1. Nesebična i nečulna ljubav (prema Bogu). 2. Zajednička večera prvih kršćana, kao uspomena na Kristovu posljednju pashalnu večeru na kojoj je ustanovio sakramenat euharistije. U IV. stoljeću sabori u Kartagi i Laodiceji zabranili su agape u… Nastavi čitati →
