HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
doktor (latinski doctor: učitelj), učen čovjek; onaj koji je postigao najviši akademski stupanj; u običnom govoru liječnik. U antici “doctor armorum” bio je vojni instruktor. U vrijeme prvih kršćana doktori su se isticali u interpretiranju svetih knjiga. Poslije su taj… Nastavi čitati →
doktor znanosti, najviši akademski stupanj; titula koja se u Hrvatskoj stječe obranom disertacije pred imenovanom komisijom.
doktrina (latinski doctrina: nauka, naučavanje), skup mišljenja (teorija, teza, načela), neke literarne, filozofske i slične škole, neke ideologije, pokreta, stranke; sustav dogmi neke Crkve ili sljedbe. Pojam doktrine često je suprotstavljen pojmu znanosti, no nije svaka doktrina nužno i neznanstvena.
Dolichenus (latinski), nadimak rimskog boga Jupitera po gradu Doliche u Komageni. Kult Jupitera Dolichenusa bio je vrlo raširen kod rimskih vojnika koji su služili vojni rok na Istoku.
Döllinger, Johann Ignaz, njemački crkveni povjesničar i političar (Bamberg, 28. II. 1799 – München, 10. I. 1890). Sveučilišni profesor u Münchenu. Od 1848. do 1849. član Frankfurtskoga parlamenta; član i predsjednik (od 1873) Bavarske kraljevske… Nastavi čitati →
Domentijan, kaluđer manastira Hilandara (oko 1210 – poslije 1264). Pisac najveće stare srpske biografije Žitije sv. Save (1253) kao i Žitije sv. Simeuna (1264); oba djela važan su izvor za poznavanje prilika i osoba onovremene Srbije.
Dominik, sv. (Domingo de Guzmán), osnivač dominikanskoga reda (Caleruega, Kastilja, 1170 – Bologna, 6. VIII. 1221). Kao kanonik u Osmi prati 1203. mjesnoga biskupa Diega na misiji kada upozna → albigenze u Languedocu u južnoj Francuskoj. Na… Nastavi čitati →
dominikanci (Ordo praedicatorum red propovjednika), članovi reda → sv. Dominika. Red je potvrdio papa Honorije III. 1216. Na generalnim kapitulima, održanima 1220. i 1221. u Bologni, red je dobio svoje konačno uređenje. Karakterizira ga… Nastavi čitati →
Dominis, Markantun de (Marko Antonije), hrvatski teolog, pisac i znanstvenik (Rab, 1560 – Rim, 8. ili 9. IX. 1624). Član Družbe Isusove (1579–96), senjski biskup (1600–02), splitski nadbiskup (1602). Predavao u Bresci i Padovi (retoriku, logiku,… Nastavi čitati →
Domostroj, ruski pisani spomenik iz XV. ili XVI. st. Zbornik moralnih pravila, uputa i normi za uređenje svakodnevnog života. Domostroj prikazuje ruske društvene i obiteljske prilike svojega vremena. Sastoji se od 64 poglavlja, a redigirao ga je odgojitelj … Nastavi čitati →
Donar, germanski bog oluje. Prikazivan je s kladivom u ruci. Odgovara nordijskome Thoru. Stariji latinski pisci poistovjećuju ga s Heraklom, odnosno Jupiterom. Stoga je i dan posvećen gromovniku Jupiteru (Dies Jovis četvrtak) kod Nijemaca po njemu nazvan Donnerstag.
Donat, zadarski biskup i diplomat (druga polovica VIII. st. – Zadar, prva polovica IX. st.). Spominje se u franačkim analima iz 805. kao izaslanik dalmatinskih gradova Karlu Velikom u Thionvilleu. Posredovao je pri mirenju Franaka s Bizantom (Aachenski mir,… Nastavi čitati →
donatisti, afrička kršćanska heretička sljedba, koju je organizirao biskup Donat iz Kartage početkom IV. st. Nastala je u borbama za posjed biskupije Kartage. Donatisti su tražili strogu disciplinu; smatrali su da vrijednost sakramenata ovisi o moralnoj neporočnosti svećenika koji… Nastavi čitati →
donator (latinski), darovatelj, darivatelj, onaj koji daruje ili poklanja. Kod poklona slika u crkvene svrhe slikari su darovatelje obično ukomponirali u sakralne kompozicije darovanih slika.
Döpfner, Julius, njemački kardinal (Hansen, kraj Bad Kissingena, 26. VIII. 1913 – München, 24. VII. 1976). Od 1948. biskup Würzburga, od 1957. nadbiskup Berlina, od 1961. nadbiskup München-Freisinga; od 1958. kardinal. Predsjedatelj Njemačke i Bavarske… Nastavi čitati →
Dorida (grčki Doris: dar), kći boga Oceana i njegove žene Tetije, žena morskog boga Nereja. Bila je majka velikog broja nižih božica, nimfi (nereida). Najvažniju ulogu od njih imale su samo dvije: Amfitrita, Posejdonova žena, i Tetida, majka najvećega ahejskog… Nastavi čitati →
Dorotić, Andrija, hrvatski političar i pisac (Sumartin, Brač, 25. X. 1761 – Sumartin, 4. IX. 1837). Franjevac, nakon pada Mletačke Republike 1797. u Splitu izdao proglas u kojem savjetuje da narod sam odlučuje o svojoj… Nastavi čitati →
Dositej (grčki: Dosítheos), grčko-pravoslavni patrijarh Jeruzalema (Arachoba, Peloponez, 31. V. 1641 – Jeruzalem, 7. II. 1707). Od 1666. arhiepiskop Cezareje Palestinske i od 1669. patrijarh Jeruzalema. Na sinodu u Jeruzalemu 1672. donesena je do danas… Nastavi čitati →
Dragišić (de Salviatis), Juraj, hrvatski filozof i teolog, humanist (Srebrenica, Bosna, oko 1445 – Barletta, 1520). Stupio u franjevački red u Srebrenici. U Ferrari studirao teologiju 1464–69, djelovao u Urbinu, Pisi, Firenci i Rimu. Podupirao zaštitu židovskih knjiga od… Nastavi čitati →
Drews, Arthur, njemački filozof (Uetersen, 1. XI. 1865 – Achern, 19. VII. 1935). Profesor na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu. Zagovarao panteistički, konkretni monizam. Pobijao povijesno postojanje Isusa. Glavna djela: Ja, kao temeljni problem metafizike… Nastavi čitati →
