HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
enciklika (grč. enkyklios kružni; općenit), u Kat. crkvi, papina okružnica, poslanica biskupima i vjernicima; naziva se po početnim riječima teksta. Sadrži redovno crkv. učiteljstvo, a ne izvanredno, tj. ne predstavlja vjerske istine ili definicije ex cathedra i nema značaj nepogrešivosti.
enciklopedija (grč.), knjiga, najčešće višesveščana, koja na leksikografski dotjeran način, obično abecednim redom, prema ključnim riječima (natuknicama, odrednicama) donosi i objašnjava pojave, pojmove, događaje, osobe, znanja općenito. Od → leksikona se razlikuje sintetičkijim pristupom građi, člancima u kojima se… Nastavi čitati →
enciklopedisti, suradnici slavne francuske Enciklopedije (Encyclopédie, 1751–72), koju su objavili → D. Diderot i → J. d’Alembert; skupina istaknutih francuskih pisaca, filozofa i znanstvenika, zagovornika prosvjetiteljstva: Voltaire, É. B. de Condillac, Holbach, C. A.… Nastavi čitati →
Endimion, u grč. mitologiji, lijep mladić u kojega se zaljubila Selena, božica Mjeseca. Sin elidskoga kralja Etlija (ili čak Zeusa) zaljubio se u Zeusovu ženu Heru i zato je osuđen na vječni san i prenesen u Kariju, gdje ga… Nastavi čitati →
Eneja (grč. Aineías; lat. Aeneas od loze), sin dardanskoga kralja Anhiza i božice ljubavi Afrodite, junak Trojanskog rata i osnivač grada od kojega je nastao Rim. E. je nakon Prijamova sina Hektora bio vrhovni zapovjednik trojanske vojske. Od svih… Nastavi čitati →
Enesidem iz Knososa (grč. Ainesidemos), grč. filozof iz ←I. st. Jedan od najpoznatijih teoretičara ant. skepticizma. Poučavao je u Aleksandriji. Njegova filozofija sadrži četiri gl. dijela: izlaganje razloga za skepticizam, napad na uzročnost i istinu, fiziku i učenje o… Nastavi čitati →
Enio (grč. Enyo, Ennyo; lat. Enyo ratnica), ime dvaju različitih likova iz grč. mitova. 1. Jedna od triju greja, koje su sve tri zajedno imale jedno oko i jedan zub. 2. Božica ratnog ubijanja; stalna Aresova pratilica, neumoljiva,… Nastavi čitati →
Enkelad (grč. Egkélados), jedan od giganata, sinova božice zemlje Geje, rođen iz kapi krvi boga neba Urana. Sudjelovao u pobuni giganata protiv olimpskih bogova. Zeus ga je zaslijepio munjom u bitki i gigant je pobjegao s bojišta. Sustigla ga… Nastavi čitati →
enkratiti (grč. enkrateia suzdržljivost), ranokršć. sljedba u Maloj Aziji iz II–IV. st. asketskog smjera; protivnici tjelesnih užitaka, zabranjivali su brak, uživanje mesa i vina. Pripadao im je apologet Tatijan. U blažem obliku enkratistički elementi prisutni su u pretpovijesti i ranoj… Nastavi čitati →
Enlil, drugo božanstvo nebeske trijade; gospodar vjetra i oluje u sumerskoj, a poslije u babilonskoj i asirskoj mitologiji.
Enomaj (grč. Oinómaos), sin boga rata Aresa i nimfe Harpine (ili plejade Asterope), kralj Pize u Elidi. Kćer Hipodamiju obećao je onome tko ga pobijedi u utrci na bojnim kolima. Trinaestoricu mladića je pogubio i njihove glave nabio na… Nastavi čitati →
entelehija (grč.) 1. Prema Aristotelu, e. je biće u stanju dovršenosti ili savršenstva, odn. biće “kao čin” suprotno biću “kao mogućnosti”. Za “čin” koji još nije dovršen, ali je na putu ostvarenja, Aristotel rabi izraz “energija”. 2. Oblik ili um… Nastavi čitati →
entimem (grč.), u logici, oblik silogizma u kojem je zaključak izveden iz jedne pretpostavke, a druga se podrazumijeva i ostaje neizrečena.
entitet (lat. ens koji jest) 1. filoz Biće ili bit bića, ono što čini da neki predmet ili pojava jest ono što jest. 2. polit Jedinica neke cjeline, npr. hrv. entitet u BiH.
Eol (grč. Aiolos; lat. Aeolus brzi), ime dvaju važnih likova grč. mitova i jednoga lika dram. književnosti. 1. Vladar vjetrova, sin junaka Hipota, ljubimac bogova. Vjetrove je držao pod ključem i puštao ih na slobodu po vlastitoj… Nastavi čitati →
Eos (grč. Eos; lat. Aurora zora), kći titana Hiperiona i njegove žene Tije, sestra Helija i Selene, božica praskozorja i jutarnjega nebeskog rumenila. Voljela je sve lijepo, a os. lijepe muškarce. Njezin prvi muž bio je titan Astrej i… Nastavi čitati →
epakta (grč. epaktos dodan), broj dana koji je protekao od posljednjega mladog Mjeseca do nekoga određenog datuma. Znači i starost Mjeseca na neki određeni dan. Nekada se e. računala s početnim danom 22. ožujka, a danas se računa od 1. siječnja.
