HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
fizički odgoj, skup svih aktivnosti kojima je cilj potpun i svestran tjelesni i opći odgoj. U te aktivnosti spadaju tjelovježba, atletika, planinarstvo, izletništvo, higijenske navike i dr.
fiziognomika (grč.), prosuđivanje svojstava i karaktera osobe iz njegove tjelesne pojave, os. iz crta lica. Pokušaji fiziognomičkih analiza javljaju se već u grč. filozofiji, a zatim kod srednjovj. arap. filozofa. U vrijeme renesanse razvilo se osobito živo zanimanje za fiziognomiku… Nastavi čitati →
flagelacija (lat.), tjelesna kazna bičevanjem koja je često prisutna u mnogim starim religijama. Kršćanstvo ju je preuzelo kao znak pokore i ispaštanja za grijehe. Crkva je f. ozakonila u VI. st. kao sredstvo za pojačanje dobrovoljne stege u strogom samostanskom… Nastavi čitati →
flagelanti (lat.), osobe koje se bičuju iz religioznih pobuda s uvjerenjem da će na taj način dobiti oproštenje grijeha. Flagelantske sljedbe pojavile su se u XI. st. u Italiji, proširivši se na Njemačku, Nizozemsku i Francusku. F. su bili udruženi… Nastavi čitati →
flamines, 15 rim. svećenika koji su bili pridijeljeni kultovima pojedinih gl. božanstava. Tako su se dijelili na maiores (Dialis Jupiterov, Martov i Kvirinov) i minores. Najugledniji je bio flamen Dialis.
Flegija (grč. Phlegýas), mitski kralj Lapita u Tesaliji, sin boga Aresa; otac Iksionov. Kćer Koronidu zaveo mu je Apolon, a on mu je zauzvrat zapalio hram u Delfima. Bio je kažnjen jednako kao Tantal ili, po drugim pričama, isto… Nastavi čitati →
Flegrejska polja, prema grč. mitologiji, mjesto u Traciji na kojem je Zeus munjom poubijao divove.
Fleury, Claude, franc. crkv. povjesničar (Pariz, 6. XII. 1640 – Pariz, 14. VII. 1723). Redovnik cistercita, ispovjednik Luja XV. (1716). Njegovo djelo Crkvena povijest (I–XX, 1690–1720) prva je opširna povijest kršćanstva, dopire do 1414, a C. Fabre i A. Lacroix nadopunili su je… Nastavi čitati →
Fliedner, Theodor, evangelički teolog (Eppstein, 21. I. 1800 – Kaiserswerth, danas Düsseldorf, 4. X. 1864). Župnik u Kaiserswerthu od 1822. do 1849, gdje po engleskom uzoru osniva mnogobrojne ustanove evangeličke dijakonije (društvenog i socijalno-vjerskog rada).… Nastavi čitati →
Flodoard, franc. kroničar i pjesnik (vjerojatno Épernay, Champagne, 893/4 – Reims, 28. III. 966). Utjecajan kanonik u Reimsu, kao pratilac nadbiskupa putovao u Rim (936/37), u Aachen (951), na susrete s carem Otonom I., itd. Važno mu… Nastavi čitati →
Flora (lat.), staroitalska božica cvjetanja i plodnosti. Potkraj mjeseca travnja postojale su razuzdane svetkovine Floralia. Prema jednoj legendi F. je bila prostitutka koja se obogatila i sve darovala narodu. Prema Ovidiju, božica Junona zamoli Floru da začne bez muža.… Nastavi čitati →
Fludd ili Flud, Robert (lat. Robertus De Fluctibus), engl. filozof i liječnik (Bearsted, Kent, 1574 – London, 8. IX. 1637). Liječnik u Londonu, pristaša Paracelsusa i Nikole Kuzanskog. Povezuje bibl. događaje s kabalom, okultnim znanostima i rezultatima prir.… Nastavi čitati →
fobija (od grčkoga: fobéo plašiti, tjerati) 1. Bolestan strah koji se javlja bez stvarnog razloga pred kim ili čim (na primjer agorafobija – strah od širokog prostora; klaustrofobija – strah od zatvorenog prostora), premda je sačuvana svijest o njegovoj… Nastavi čitati →
Focht, Ivan, hrvatski filozof, muzikolog i mikolog (Sarajevo, 7. VI. 1927 – Zagreb, 20. X. 1992). Profesor estetike glazbe i filozofije u Sarajevu (1951–76); nakon umirovljenja 1976. živio u Zagrebu. Bavio se istraživanjem estetskih problema,… Nastavi čitati →
Foerster, Friedrich Wilhelm, njemački filozof i pedagog (Berlin, 2. VI. 1869 – Kilchberg, kraj Züricha, 9. I. 1966). Profesor pedagogije u Beču i Münchenu. Zbog svojih pacifističkih pogleda morao je napustiti katedru 1920. U školi… Nastavi čitati →
Fork (grč. Phórkos) ili Forkij (grč. Phórkys), u grč. mitologiji, sin Oceana i Geje. Morsko božanstvo i otac mnogih nemani, kao npr. Gorgonâ, Grejâ i Skile. Prema nekima bio je i otac sirena i živio je u moru u Itaki.
forma (lat.) 1. Izgled, oblik, vanjština, obrazac, način, propis; vanj. oblik u kojem se prikazuje neka pojava (način ophođenja, izražavanja, djelovanja); f. je uvijek uvjetovana sadržajem predmeta, pojave ili procesa. 2 filoz. Pojmom stvoreno cjelovito jedinstvo oznaka (odgovara na… Nastavi čitati →
formalizam (njem. od lat.) 1. Pretjerano davanje važnosti formi i konvencionalnim oblicima ophođenja i postupanja. 2. filoz Svaki stav koji isključuje sadržaj iz promatranja ili interpretacije, a naglašava formu (oblik) kao apriornu i nezavisno danu; u etici, razmatra problem morala… Nastavi čitati →
formalna logika, znanost o elementarnim principima i oblicima pravilnog mišljenja. U sklopu formalne ili elementarne logike proučavaju se pojam, sud, zaključak i osnovni principi misli. → logika
format (njem. od lat.) 1. Veličina tiskane knjige; naziv prema lat. liber formatus, oblikovana knjiga; sastavni dio opreme knjige, spada u nadležnost nakladnika i unosi se u ugovor o tiskanju. Najčešći su formati oktav (8°), quart (4°) i… Nastavi čitati →
