HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
aklamacija (latinski) 1. Oduševljeno odobravanje popraćeno glasnim povlađivanjem, klicanjem. 2. Dogovoren način izbora, usklicima i pljeskom, bez prebrojavanja glasova (prakticira se u slučajevima kada se očekuje jednoglasnost). 3. U liturgiji, načelo aklamacije prisutno u zajedničkim uzvicima amen ili aleluja kojim… Nastavi čitati →
akolit (grčki: akolouthos pratilac) 1. Pomoćnik viših službenika u kršćanskoj liturgiji koji je primio niži crkveni red. Pali svijeće i nosi ih za vrijeme liturgijskih čina, te donosi vino i vodu na oltar. 2. U prenesenom smislu, onaj koji… Nastavi čitati →
akozmizam (grčki: bez svijeta), učenje koje poriče svijetu “pravu realnost”, držeći da takva realnost pripada samo nekome apsolutnom biću (božanstvu, svebitku, prasupstanciji, apsolutnoj volji, apsolutnoj ideji i sl.). Akozmizam je prisutan u indijskoj vedističkoj filozofiji, u budizmu, kod Elejaca, Spinoze,… Nastavi čitati →
Akrizije (grčki: Akrísios), u grčkoj mitologiji, kralj u Argu. Zatvorio jedinicu Danaju u podzemnu odaju jer je od delfijskog proročišta doznao da će ga ubiti unuk. Zeus dopre do nje u obliku zlatne kiše i ona mu rodi… Nastavi čitati →
akroamatska metoda, naziv za nastavu koja se obavlja u obliku predavanja bez ispitivanja i učenja iz knjiga. Ime je dobila po nazivu Aristotelovih spisa nastalih iz njegovih školskih predavanja. Omiljena kod pitagorovaca, dominirala je u srednjem vijeku. Sadrži nekoliko… Nastavi čitati →
aksiologija (grčki), filozofska disciplina koja se bavi ispitivanjem vrijednosti; smjer u filozofiji koji vrijednosnu sferu drži temeljnom.
aksiomatika (grčki), skup aksioma povezanih u logički dosljedan sustav. Metoda izgradnje aksiomatskog sustava naziva se aksiomatska metoda. Osnovni elementi svakoga aksiomatskog sustava jesu: aksiomi, teoremi ili izvedene tvrdnje i pravila s pomoću kojih se iz aksioma izvodi teoreme. Uvjeti koje… Nastavi čitati →
akšam (turski: ak bijel; perzijski: šam večer), doba od zalaza Sunca do potpuna mraka (sumrak), vrijeme muslimanske molitve. Akšam hajir olsun – večernji pozdrav muslimana u Bosni.
Akteon (grčki Aktaion), u grčkoj mitologiji, mlad i lijep lovac iz Tebe, Kadmov unuk, kojega je Artemida, za kaznu što ju je potajno promatrao pri kupanju, pretvorila u jelena, te su ga potom rastrgli vlastiti psi.
aktivizam 1. Nazor koji ističe važnost ljudskog djelovanja u stvaranju i mijenjanju svijeta i društva; javlja se kod stoika, Francisa Bacona, Thomasa Hobbesa, Gottfrieda Wilhelma Leibniza te posebice kod filozofa prosvjetiteljstva. Označuje i davanje prednosti praktičnoj nad teoretskom djelatnošću; suprotno:… Nastavi čitati →
aktualizacija (latinski) 1. filoz Dostignuće ili ostvarenje cilja, ideala, zadatka; prema aristotelovsko-skolastičkoj filozofiji, ozbiljenje neke mogućnosti, čime se tumači i mogućnost promjene. 2. lingv Prelazak značenjske jedinice iz jezičnog sustava u govorni proces. 3. kolokv Dovođenje nekog djela u sklad sa suvremenošću.
aktualizam 1. filoz Učenje da je sva stvarnost neprekidna djelatnost (akt, proces, zbivanje). 2. psih Teorija da je duševni život stalno zbivanje, proces. U oba značenja aktualizam je oprečan supstancijalizmu. Filozofijski aktualizam zastupa već Heraklit, u novije doba Nietzsche, Mach,… Nastavi čitati →
Akvila (latinski: Aquila, grčki: Akýlas) 1. Židov iz Ponta, sa ženom Priskom prijatelj apostola Pavla. Kod njih boravi Pavao u Korintu, oni ga prate na putovanjima i više puta ih pozdravlja u svojim poslanicama. 2. Židovski → … Nastavi čitati →
Akvilejski patrijarhat, jedan od patrijarhata Zapadne crkve (podređen papinskoj vlasti). Nastao 558, kada se tadašnji akvilejski biskup samoproglasio patrijarhom pozivajući se na apostolicitet svoje Crkve koju je prema predaji osnovao sv. Marko (prvi aleksandrijski patrijarh). Godine 568. zbog langobardskih… Nastavi čitati →
Al-Ašari (pravo ime Abu-al-Hasan al-Ašari), semitski apologet, osnivač islamske skolastike (Basra, 873/874 – Bagdad, 935/936). Nastoji islamskom učenju pružiti filozofsku osnovu; vjernim tumačenjem Kurana i Sunne pobija mutasilite. Pristaše se zovu ašariti.
al-Kindi (Abu Yusuf Yakub ibn Ishak al Kindi), arapski filozof i učenjak (? – 873). Utemeljitelj arapske filozofije. Živio u Perziji. Dosljedan Aristotelovu učenju, prevodi njegove spise. Progonjen kao heretik zato što je kretanje smatrao uzrokom svih pojava, a Boga… Nastavi čitati →
Alagović, Aleksandar, zagrebački biskup (Manželice, kraj Trnave, Slovačka, 30. XII. 1760 – Zagreb, 18. III. 1837). Studirao u Pešti i Požunu; djelovao u sjemeništu u Požunu, profesor teologije i upravitelj sjemeništa u Nitri, tajnik biskupa… Nastavi čitati →
Alah (arapski: Allah, od al-‘ilah jedini, pravi bog), vrhovno božanstvo u politeističkoj predislamskoj religiji arapskih plemenâ; u monoteističkom islamu, jedini Bog koji se ne rađa i koji ne rađa; vječan, nevidljiv, stvoritelj, svemogući, sveznajući. Arapsku riječ Alah preuzeli su i… Nastavi čitati →
Alain (pravim imenom i prezimenom Émile-Auguste Chartier), francuski filozof i pedagog (Mortagne-au-Perche, 3. III. 1868 – Le Vésinet, 2. VI. 1951). Spada u red najznačajnijih suvremenih moralista; potaknuo i promovirao humanistički spiritualizam; esejima i aforizmima znatno… Nastavi čitati →
