HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Geheeb, Paul, njemački pedagog (Geisa, Tiringija, 10. X. 1870 – Hasliberg, 1. V. 1961). Od 1902. suradnik Hermanna Lietza u odgojnoj ustanovi Haubinda (danas Westhausen). Osniva 1906. s Gustavom Wynekenom slobodnu školu i školski internat… Nastavi čitati →
Gehlen, Arnold, njemački filozof i sociolog (Leipzig, 29. I. 1904 – Hamburg, 30. I. 1976). Profesor u Leipzigu, Königsbergu i Beču, a nakon rata djelovao na visokim školama u Speyeru i Aachenu. Bavio se filozofskom… Nastavi čitati →
Geiger, Abraham, rabin, hebraist (Frankfurt na Majni, 24. V. 1810 – Berlin, 23. X. 1874). Rabin u Wiesbadenu, Breslauu, Frankfurtu na Majni i Berlinu; od 1872. prof. na žid. visokoj školi u Berlinu. Jedan od… Nastavi čitati →
Geiger, Moritz, njemački filozof (Frankfurt na Majni, 26. VI. 1880 – Seal Harbor, 9. IX. 1937). Od 1915. profesor u Münchenu, od 1923. do 1933. u Göttingenu, potom emigrira u SAD i djeluje na Vassar… Nastavi čitati →
Geiler von Kaysersberg, Johann, njemački propovjednik i pučki pisac (Schaffhausen, 16. III. 1445 – Strasbourg, 10. III. 1510). Profesor teologije u Freiburgu im Breisgauu, a od 1478. propovjednik u Strasbourgu. Za vrijeme njemačkoga ranog humanizma… Nastavi čitati →
Geja ili Gaja (grč. Gaia; lat. Tellus ili Terra Zemlja), božica Zemlje i sama Zemlja, nastala iz prvobitnoga Kaosa. Majka svega što je na Zemlji živjelo. Rodila zvjezdano nebo Urana, visoke planine, te more Ponta. Kad je Uran zavladao… Nastavi čitati →
Gelazije I., sv., papa 492–496. (Afrika, ? – Rim, 19. XI. 496). Protivnik pelagijanizma i maniheizma. Prvi oblikovao dualistički obrazac crkvene i svjetovne vlasti po kojemu će se razvijati Zapad. Gl. djela: Gelazijev dekret; Gelazijev sakramentar.
Gelazije II. (pravim imenom i prezimenom Giovanni Caetani), papa 1118–1119. (Gaeta, između 1060. i 1064 – Cluny, 29. I. 1119). U Rim ga je pozvao iz benediktinske opatije Montecassina papa Urban II. i postavio ga 1088. za kardinala,… Nastavi čitati →
Gemara, rabinski tumač i objašnjenje zbirke žid. zakonika poznatog kao Mishna. Drugi dio Talmuda.
Gemelli, Agostino, tal. psiholog i filozof (Milano, 18. I. 1878 – Milano, 15. VI. 1959). Franjevac, 1920. osnovao Kat. sveuč. u Milanu. Bio je predsj. papinske akademije znanosti. Po filoz. opredjeljenju neoskolastik. Objavio opširan pregled… Nastavi čitati →
Genadije I. Carigradski, sv. (lat. Gennadius), biz. teolog i patrijarh (?, – 471). Sudionik na strani antiohijske teol. škole u kristološkim raspravama. Zastupao razlikovanje ljudske i božanske Kristove naravi; nastojao se pomiriti s protivnim egip. i sirijskim… Nastavi čitati →
Genadije iz Marseillea, kršć. pisac (V. st.). Sačuvano je njegovo djelo De viris illustribus, nastavak istoimenoga Jeronimova djela, u kojem su sadržani podaci o 91 kršć. piscu od 393–480. Napisao više djela protiv Nestorija, Pelagija i Eutiha, Protiv svih krivovjera (8 knjiga).
Genadije iz Novgoroda, rus. pravosl. nadbiskup u Novgorodu od 1485. (? – nakon 1504). Započeo proganjanje kršć. Židova, pokret zelota koji su naglašavali monoteističke elemente u žid. religiji i protutrinitarna učenja. Surađujući s reformatorom Josefom iz Volokolamska, sazvao je… Nastavi čitati →
generacionizam (lat. generatio rođenje), teorija prema kojoj dijete dobiva dušu svojih roditelja samim činom oplodnje. Teoriju su zastupali rani kršć. pisci Tertulijan i Augustin, a suprotna je kreacionizmu prema kojemu Bog djetetu stvara novu dušu u trenutku začeća. Kat. filozof… Nastavi čitati →
general (od latinskoga: dux generalis visoki vojni poglavar) 1. Zajedničko ime za najviše časnike kopnene vojske (generaliteta). U mornarici odgovara mu čin admirala. Taj se čin prvi put javlja u Francuskoj u XVII. stoljeću. Sam čin podložan je stupnjevanju… Nastavi čitati →
Geneza ili Knjiga postanka, prva u nizu kanonskih knjiga, jedna od knjiga Tore, Mojsijeva Petoknjižja (Pentateuha). Sadrži legendu o stvaranju svijeta i čovjeka, te povijest patrijarha izr. naroda. Stvaranje svijeta uključuje: priču o stvaranju, edenski vrt, Kaina… Nastavi čitati →
genij (lat.), izvorno naziv za čovjekov duh zaštitnik, a s vremenom smislen naziv za čovjeka izuzetnih duhovnih sposobnosti (filozofski g., knjiž. g., znanstv. g. i dr.). U rim. vjerovanju g. je duhovni pratilac čovjeka koji mu određuje sudbinu te nad… Nastavi čitati →
Genil, r. u Andaluziji, juž. Španjolska, duga 336 km, lijevi pritok Guadalquivira. Izvire u Sierra Nevadi, teče prema Z i SZ; utječe u Guadalquivir kod grada Palma del Río, 50 km jz od Córdobe. Protječe kroz Granadu. U sr.… Nastavi čitati →
geniza (hebr.), spremište u podrumu ili na tavanu sinagoge, u kojem se čuvaju stare knjige, dokumenti i predmeti potrebni za bogoslužje. God. 1896. otkopana je skrivena g. u zidu sinagoge u Fostatu (u blizini Kaira). U njoj su nađeni važni papirusi.
Gennadios, Georgios (Genadije II., Genadije Sholarije; grč. Georgios Sholarios), biz. teolog, carigradski patrijarh (Carigrad, o. 1400 – Carigrad, 1473). Carski sudac i pravnik. U pratnji cara Ivana VIII. Paleologa sudjeluje na koncilu u Ferrari i Firenci (1439), pristaju na sjedinjenje… Nastavi čitati →
