HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
hatib (arap.), službenik u džamiji, propovijeda s govornice (minbere). U manjim džamijama zamjenjuje ga imam.
Hatidža ili Hadidža, prva Muhamedova žena (Meka, o. 550 – Meka, 619). Kao udovica bavila se trgovinom i kod nje je Muhamed bio u službi. Drži se “majkom vjernika”.
Hator, u egip. mitologiji kći boga Ra, božica neba, također božica ljubavi, čuvarica podzemnog svijeta. Prikazivana je s kravljom glavom, a među rogovima nosi sunce.
Haulik, Juraj (Georgius; de Várallya), zagrebački nadbiskup i kardinal (Trnava, Slovačka, 20. IV. 1788 – Zagreb, 11. V. 1869). Završivši srednje školovanje u Ostrogonu i Trnavi 1804. radio kao vježbenik u gospodarskom uredu Ostrogonske nadbiskupije.… Nastavi čitati →
HCH, kratica za heksaklorheksane, skupinu klorougljikovodika koji se koriste kao sredstva za uništavanje štetočina.
Heba (grč. Hebe mladost), Zeusova i Herina kći, Heraklova žena; božica mladosti.
hedonizam (grč. hedone naslada, zadovoljstvo), smjer u filozofiji koji zagovara osjetilne užitke, odnosno zadovoljstvo kao svrhu življenja. Osnivač h. je grč. filozof Aristip s kirenskom školom. H. se javlja u raznim verzijama – od grubo senzualnog do racionalno duhovnog. U… Nastavi čitati →
Hefele, Karl Joseph, kat. crkv. povjesničar (Unterkochen, danas kraj Aalena, 15. III. 1809 – Rottenburg am Neckar, 5. VI. 1893). Zaređen 1833, od 1840. prof. crkv. povijesti, arheologije i patrologije u Tübingenu (kao nasljednik J.… Nastavi čitati →
Hefest (grč. Hefaistos), Zeusov i Herin sin, bog kovačke vještine. Izradio mnoga umj. djela i oružje i opremu za bogove i heroje. Bio je svestran umjetnik, pa je uživao poseban ugled kod bogova, ali su ga ismijavali zbog hromosti.… Nastavi čitati →
Hegel, Georg Wilhelm Friedrich, njemački filozof (Stuttgart, 27. VIII. 1770 – Berlin, 14. XI. 1831). Izvanredni profesor u Jeni (1805), profesor filozofije u Heidelbergu (1816) i Berlinu (1818). Filozof idealizma koji je imao golem utjecaj… Nastavi čitati →
hegelizam ili hegelijanstvo, filozofski pravac koji se nastavlja na Hegelovu filozofiju. Razlikuju se starohegelovci ili desnica (G. A. Gabler, H. Hinrichs i dr.), koji tumače njegovu političku misao, a filozofiju religije prikazuju kao teizam; mladohegelovci ili ljevica (B. Bauer,… Nastavi čitati →
Hegezija (grč. Hēgēsías) iz Kirene, grč. filozof (?, oko ←330 – ?, ←270). Vodio kirensku škole. Prozvan Onaj tko nagovara na smrt zbog mišljenja da treba težiti smrti, jer je nemoguće postići sreću u životu. Ptolemej I. zabranio mu predavanja u Aleksandriji.
Heidegger, Martin, njemački filozof (Meßkirch, 26. IX. 1889 – Freiburg im Breisgau, 26. V. 1976). Glavni predstavnik egzistencijalizma u Njemačkoj i jedan od najutjecajnijih filozofa XX. stoljeća. Učenik H. Rickerta i E. Husserla; profesor u… Nastavi čitati →
Heidelberški katekizam, ispovijed vjere nekih reformiranih crkava. Napisali ga 1562. K. Olevianus i Z. Ursinus u Heidelbergu. Katekizam je prihvaćen na godišnjoj sinodi Palatinske crkve 1563. Dio je reformacijskog programa izbornoga palatinskoga kneza Fridrika III. Pobožnog, u kojem je… Nastavi čitati →
Heinemann, Fritz, njemački filozof (Lüneburg, 8. II. 1889 – Oxford, 7. I. 1970). Od 1930. profesor u Frankfurtu. Godine 1937. s obitelji odlazi u Englesku i predaje u Oxfordu (1939–56), od 1957. opet u Frankfurtu. Povjesničar… Nastavi čitati →
Heinicke, Samuel, njemački pedagog (Nautschütz, Saska, 10. IV. 1727 – Leipzig, 29. IV. 1790). Skromne naobrazbe, još kao vojnik zanimao se za poučavanje gluhih osoba govoru. Uveo oralnu metodu koja se proširila i postala poznata… Nastavi čitati →
Heiß, Robert, njemački psiholog i filozof (München, 22. I. 1903 – Freiburg im Breisgau, 21. II. 1974). Profesor od 1936. u Kölnu, od 1943. u Freiburgu im Breisgauu, gdje je 1944. utemeljio Institut za psihologiju… Nastavi čitati →
Hekaba (grč. Hekábē) ili Hekuba, u grč. mitologiji, druga Prijamova žena, kći frigijskoga kralja Dimasa. Majka Hektora, Polidora i dr. Kada su Grci osvojili Troju, postaje Odisejeva robinja.
Hekata (grč. Hekátē), u ant. mitologiji, kći Asterije i Perzeja; božanstvo podzemlja i zaštitnica čaranja; prate je sablasti, noćna priviđenja i bijesni psi. Prikazivana u kipovima s trima tijelima ili trima glavama u čemu se ogleda i stariji mit o “trojnoj božici”.
