JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
kratica, riječ koja nastaje kraćenjem riječi (mil. – milijun) ili svođenjem na početna slova jedne ili više riječi (m – metar; tj. – to jest), odn. sažimanjem riječi (Zgb – Zagreb). Prema načinu kraćenja razlikujemo akronim, abrevijaturu,… Nastavi čitati →
Krčki natpis, hrv. epigrafski spomenik iz XI. st., pisan oblom glagoljicom, o gradnji benediktinskoga samostana. Sadrži nekoliko starohrv. imena: Radonja, Dobroslav i Rugota.
kreacija (lat.) 1. Vrijedno izvorno ostvarenje, djelo, tvorevina, proizvod (glumačka k., modna k.). 2. Stvaranje. Kreator, osoba koja stvara, pronalazi, izumljuje, osniva i sl.; osoba koja se bavi modnim oblikovanjem (modni k.). Kreativnost, sposobnost otkrivanja,… Nastavi čitati →
kreatura (lat.) 1. Jadan, bijedan stvor; ružno stvorenje. 2. Nečiji poslušnik, slugan, marioneta.
Krelj, Sebastijan, slov. protest. pisac i teolog (Vipava, 1538 – Ljubljana, 25. XII. 1567). Studirao kod M. Vlačića Ilirika u Jeni, postao njegov pomoćnik. Nakon zaređenja u Regensburgu, pridružio se Trubaru u Ljubljani i radio s njim… Nastavi čitati →
krema (franc.) 1. Žitka tekuća ili polutekuća emulzija vode u ulju ili ulja u vodi. Koristi se lokalno, u dermatologiji te posebice kao kozmetički preparat. 2. Nadjev za kolače, torte i sl., radi se od mlijeka, jaja, šećera i raznih… Nastavi čitati →
kreolski jezici, → kontaktni jezici nastali u svakodnevnoj komunikaciji između bijelih kolonizatora (Engleza, Francuza, Nizozemaca, Portugalaca, Španjolaca) i domorodačkog stanovništva u kolonijama. Temelje se na pojednostavljenim elementima jednog ili više eur. jezika pod utjecajem domorodačkih govora i materinski su… Nastavi čitati →
Krešić, Stjepan, hrv. klas. filolog i prevoditelj (Stolac, 22. II. 1915 – Ottawa, 21. IV. 1984). Nakon studija u Zagrebu, prof. na Sveučilištu u Ottawi. Istaknuti grecist i latinist. Prvi prevodilac Boswellova djela Život dr.… Nastavi čitati →
kretsko-mikenski jezik, predgrčki jezik, značajan za etimologiju grč. jezika. Pronađen na natpisima pisanima mlađim kretskim pismom (linearno B) na glinenim pločicama s otoka Krete te iz Mikene i Pila; iz ←XV. do ←XII. st. Dešifrirali su ih M. Ventris i J. Chadwick 1952–53.
krilo 1. Organ za letenje u ptica i kukaca (→ krila). 2. U hidrodinamici i aerodinamici, ploha određenog presjeka na kojoj se zbog gibanja kroz vodu ili zrak stvara sila uzgona okomita na smjer gibanja krila. Sila uzgona ovisi… Nastavi čitati →
kriptografija (grč.) 1. Tajnopis; tajno, šifrirano pismo koje mogu čitati samo upućeni, odn. poznavatelji “ključa” za odgonetanje. 2. Nevidljivo ili slijepo pismo koje se piše bezbojnim sredstvima, a otkriva se kem. postupkom.
kriptogram (grč.) 1. Tajni tekst. 2. Vrsta zagonetke do čijeg se rješenja dolazi pravilnim premetanjem slova.
kriptonim (od grčkoga: kryptós skriven, onyma ime), skriveno ime ili prezime, odnosno pseudonim (Voltaire, Matt Collins), u obliku anagrama (na primjer Rastevčić umjesto Starčević), ili prijevoda (Juan Polich za Janka Polića Kamova) i sl.
kriterij (grč.), načelo po kojem se nešto ocjenjuje, prosuđuje, vrednuje ili raspoređuje; mjerilo. U spoznajnoj teoriji, kriterij istinitosti oslanja se tradicionalno na logičko (deduktivno) zaključivanje na temelju danih činjenica. Humeova kritika, po kojoj ni iz kojeg broja činjenica nije moguće… Nastavi čitati →
kritika (grč. preko njem. ili franc.) 1. Ocjenjivanje, vrednovanje prema općim ili osobnim kriterijima; donošenje suda o čemu na temelju analize, dojma, usporedbe. 2. Opsežnija obrazložena ocjena nekog umj. djela ili čina, znanstv. tvrdnje, nečijeg postupka i sl. 3. Književna… Nastavi čitati →
kriza (grč.) 1. Prijelomno, prolazno teško stanje nakon kojega dolazi neko povoljno ili nepovoljno razrješenje. 2. med Odlučna faza neke bolesti; brza promjena nekoga patološkog procesa u tijeku kojega naglo padne povišena tjelesna temperatura (npr. upala pluća). Napadaj, naglo pogoršanje… Nastavi čitati →
križ 1. opć Znak sastavljen od dvaju krakova koji se sijeku pod pravim kutom. 2. Najstariji i najizrazitiji simbol kršćanstva, simbol Kristove muke. Oblik k. potječe od izgleda sprave za mučenje na kojoj je umro Krist. Kao kršć. kultni element… Nastavi čitati →
kroatistika, znanost o hrv. jeziku i književnosti te kulturi. Kao znanstv. disciplina i područje interesa isprva je uključena u opće slavističke studije. Premda je još P. J. Šafařík (1826) uočio poseban karakter hrv. jezika i kulture, k. ostaje dugo… Nastavi čitati →
kromatski (grčki: chrōma boja) 1. Obojen, u boji, koji se odnosi na boju, na primjer kromatska aberacija. 2. glazb Koji se odnosi na kromatiku; kromatska ljestvica, niz od 12 uzlaznih ili silaznih polutonova.
kronika (lat. iz grč.) 1. Pov. izvor koji bilježi događaje po vremenskom redoslijedu; obuhvaća obično duže razdoblje, može se odnositi na šire ili uže područje (jednu zemlju, grad, instituciju, porodicu i sl.). Može biti i dio umj. književnosti. 2.… Nastavi čitati →
